Ibro Ćufurović prvi je državljanin Bosne i Hercegovine koji je prvostupanjski osuđen na četiri godine zatvora za terorizam – nakon kraha ISIL-a.
Iako su krajem 2018. godine pooštrene kazne za terorizam, suđeno mu je po starom zakonu, jer je u vrijeme Ćufurovićevog ratovanja u Siriji on bio na snazi.
BHRT je istražio – kakva je kaznena politika u Bosni i Hercegovini i jesu li ispoštovane preporuke međunarodne zajednice?
Kod nas zatvorska kazna od četiri godine za ratovanje u Siriji, a u Sjedinjenim Državama – 13,5 godina. Izmjenama Kaznenog zakona BiH prilično je podignut donji prag za pojedina kaznena djela. Ipak, u slučaju Ibre Ćufurovića, prvog povratnika kojemu se sudilo od sloma Islamske Države, primjenjivao se stari zakon, jer je Ćufurović ratovao u Siriji u vrijeme njegovog važenja. Pretpostavka je da će i u slučajevima nekih drugih povratnika biti isto.
“Pri odmjeravanju kazne, Sud se rukovodio i dosadašnjom sudskom praksom koja se odnosi na visinu izrečenih kazni za ovo djelo. Tu smo više puta vidjeli da se kaznu kreću u rasponu od maksimalne koja je izrečena, i to jedna kazna od četiri godine”, kaže Hasija Mašović, sutkinja Suda BiH.
Teška procjena sigurnosne prijetnje, nepredvidivost, surovost, samo su neki od argumenata za oštrije kazne presuđenim teroristima. Izmjenama od prošle godine, BiH je ukinula uvjetni otpust i otkup kazne. To je svakako bio korak u dobrom pravcu. Ipak, zbog proceduralne sporosti, tu smo gdje jesmo, poručuje državni ministar pravde.
“To je problematika u BiH i mi moramo biti toga svjesni. I zbog toga smo apelirali i apeliramo i dalje da se zakonske procedure brže donose, da se zakoni brže provode”; kazao je Josip Grubeša, ministar pravde BiH.
Usprkos pooštravanju, na blage kazne u Bosni i Hercegovini nedavno je upozorio i State Department. Posebno zato što je, kako kažu, čak i prošle godine, nekoliko desetaka bh građana pokušalo otputovati na strana ratišta.
“U prosjeku, 25 osoba koje su procesuirane i osuđene u Bosni i Hercegovini dobile su zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci zatvora, za aktivnosti povezane s terorizmom, uključujući i ratovanje u Siriji”, kazao je Adrian Shtuni, američki stručnjak za sigurnost.
Međunarodni stručnjaci hvale izmjene zakonodavstva, ali upozoravaju da i dalje najslabija točka ostaje deradikalizacija nakon povratka sa stranih ratišta. Čak ni Europljani nisu zadovoljni zatvorskim sustavima, jer se pokazalo da tamo dolazi do indoktrinacije drugih osuđenika. Dok se u BiH taj model tek razrađuje, ostaje otvoreno pitanje hoće li biti provjere eventualne odgovornosti žena, kao u Europi.
“Nije isto, ženska osoba koja je otišla svojevoljno i bila ideološki indoktrinirana, i sam pristup formi deradikalizacije, ili nekoga tko je prisiljen na to i bio eventualno žrtva u samom sukobu”, kaže Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA.
“Koliko smo mi spremni, to zavisi od policijskih i tužiteljskih organa. Koliko to oni dobro dokumentiraju. Mislim da će Sud morati prihvatiti te dokaze, i da te ljude zadrže tamo gdje im je ustvari mjesto”; kazao je Zlatko Miletić, bivši direktor FUP-a.
Za kaznena djela terorizma, kao i ona povezana s terorizmom, u Bosni i Hercegovini do sada je osuđeno oko 40 osoba na ukupno 150 godina zatvora. Najveću kaznu dobio je Husein Bilal Bosnić – sedam godina zatvora, i to zbog vrbovanja i poticanja na terorizam te organiziranja terorističke skupine.
Vrisak.info
