Od 446 tisuća umirovljenika u Federaciji Bosne i Hercegovine, njih 66 posto prima najnižu mirovinu od 538 maraka. Iako je bilo najavljeno da će od siječnja ove godine tzv. akontativnim usklađivanjem mirovina biti povećane za 6 posto, s obzirom na to da proračun nije usvojen, izmirit će se samo tekuće obaveze.
Povećanjem od 6 posto najniža mirovina iznosila bi 570, a zagarantirana bi dostigla iznos od 680 maraka.
Svake se godine 15.4. na osnovu rasta BDP-a u prethodnoj godini i indeksa potrošačkih cijena određuje koliko će biti usklađivanje mirovina za tu godinu. Ovogodišnje je planirano 6 posto, ali umirovljenici smatraju da to nije dovoljno.
Iz Saveza udruga umirovljenika Federacije BiH svjesni su nezavidnog položaja umirovljenika. Stoga su uputili zahtjev za sastanak federalnom premijeru Nerminu Nikšiću.
Prošle godine je Vlada Federacije počela sa tzv. akontativnim usklađivanjem već u siječnju, ali su, prema riječima predsjednika Saveza udruga umirovljenika FBiH Redže Mehića, ove godine penzioneri skeptični.
“To je bilo 21. prosinca kad smo poslali dopis. Iz Vlade Federacije još nema nikakve volje, ni želje da se primi. Ja sam ponovo provjerio da li je taj zahtjev došao. On je došao na vrijeme, evidentiran”, ističe Mehić za BHRT.
Iz Udruge umirovljenika navode da penzija za njih ima socijalni karakter. Uzimajući u obzir da je potrošačka košara tri tisuće maraka, osnovne životne potreptšine postaju luksuz. Energetsko siromaštvo i visoke cijene lijekova dodatni su udar na džep umirovljenika. A često su prisiljeni liječiti se privatno.
“Ljudi nemaju od čega da žive. Vi ste lijepo vidjeli na pijaci na Markalama i drugim, da ljudi uzimaju po jednu papriku, jednu rajčicu, jedan krastavac”, naglašava Ahmet Bešić iz Udruge umirovljenika Novi Grad Sarajevo.
Zahvalni su na mjesečnoj pomoći općina, a za najugroženije umirovljenike izdvajaju i dio od članarine. Pored toga, nekima pomažu djeca, a neki i rade.
“Ako se ljudi osjećaju sposobnim, a nikom ne ugrožavaju radno mjesto i to predstavlja dopunski izvor prihoda i mi tu naše umirovljenike upućujemo gdje god mogu”, kaže Redžo Mehić.
Dok čekaju na mirovine, koje su im trebale omogućiti dostojanstven život, umirovljenici imaju šansu okrenuti se tržištu rada.
Postavlja se pitanje koliko je onih koji će u budućnosti biti prisiljeni raditi pošto-poto kako bi preživjeli uz nedovoljna primanja i sve veći odlazak radne snage.
Vrisak.info
