Milorad Dodik nudi opasne prijedloge koji mogu dovesti i do otvorenih sukoba u Bosni i Hercegovini, zaključak je oporbe s rasprave održane u Parlamentu Republike Srpske u petak.
Podsjetimo, na ovoj sjednici vladajuća većina je podržala prijedlog za povlačenje suglasnosti tog entiteta na cijeli niz zakona koji su na snazi u BiH, što je oporba bojkotirala upozorivši da sve to vodi u nove sukobe, a vjerojatno i u rat.
Radi se o zakonima kojima su na razini BiH uređeni obrana i sigurnost, sustav neizravnog oporezivanja te uspostavljeno visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, a glasalo je 49 od 83 zastupnika, koliko ih ima u tom tijelu.
Nemaju izravni pravni učinak
Zaključke koji zapravo nemaju nikakav izravni pravni učinak predložio je i osmislio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
U tim zaključcima stoji i da bi vlada RS-a u razdoblju od šest mjeseci trebala predložiti zakone kojima bi se ova područja uredila na entitetskoj razini.
Jedna od opcija koju zagovara Dodik je i uspostava vojske RS-a nakon što bi se raspustile Oružane snage BiH koje postoje od 2005. godine na temelju zakona donesenog u Parlamentu BiH.
Reakcija međunarodne zajednice
Zastupnici oporbenih stranaka napustili su sjednicu prije glasanja nakon što su čelnici oporbe Dodika tijekom rasprave optužili da nudi opasne prijedloge koji mogu dovesti i do otvorenih sukoba u zemlji. Iz oporbenih političkih stranaka u Federaciji BiH odmah su zatražili hitno reagiranje međunarodne zajednice i sankcioniranje odgovornih.
I dobili su reakciju međunarodne zajednice.
Predsjedateljica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde te glavna tajnica te organizacije Helga Maria Schmid oglasile su se izjavom u kojoj su navele kako pokušaji RS-a da jednostranim odlukama preuzme ovlasti koje sada ima BiH kao država samo pojačavaju napetosti i ugrožavaju sve što je u BiH postignuto u proteklih 26 godina.
“Imamo jamstva generala (iz EU) da oni mogu dovesti postrojbe jačine do šest tisuća vojnika u roku od 24 sata”, kazao je za televiziju N1 europarlamentarac Thomas Waitz koji boravi u Sarajevu zajedno s predsjedateljem izaslanstva Europskog parlamenta za suradnju s BiH i Kosovom Romeom Franzom.
Ivana Marić: Dodik je ranjena zvijer
Obratili smo se bosanskohercegovačkoj političkoj analitičarki Ivani Marić.
“Dodik je trenutno ranjena zvijer koja je svjesna da joj se bliži kraj. Zbog toga na sve strane napada, poduzimajući sve što može, što uključuje i radikalne mjere, samo da bi zadržao moć”, rekla je.
“Za njega to znači i zadržati novac koji je stekao na sumnjiv način. On je spreman praviti ovakvu situaciju, radikalizirati ju, kako bi skrenuo pažnju javnosti sa stvarnih problema i mnogih afera u koje su umiješani on i članovi njegove stranke. On zato podiže strah među ljudima”, njezine su riječi.
“Njemu ne treba rat, njemu je dovoljna priča o ratu”
Ipak, opcija rata potpuno je nerealna.
“Međutim, on ne može imati podršku za rat, nema sredstva za takvo nešto. Ali, njemu ne treba rat, njemu je dovoljna priča o ratu. Isto kao što mu je prije bila dovoljna samo priča o referendumu o samostalnosti. Nikad ga nije proveo. Ali dovoljno mu je što priča o tome, tako hrani glad naroda za snovima o nezavisnoj Republici Srpskoj”, precizirala je.
Ističe još nešto što smatra bitnim.
“Sve ovo odgovara i Bakiru Izetbegoviću i Željku Komšiću. Oni isto sad potpiruju vatru, zato što i oni imaju mnoštvo afera koje moraju prikriti te im ova afera odlično dođe”, dodaje Ivana Marić.
“Dakle, ponavljam, ne postoje uvjeti za rat, još je indikativno da je Dodiku Putin poručio da se mora držati Ustava. I to je ključna rečenica koja govori o tome da Dodik neće napraviti ništa uz što može doći do rata. On neće napraviti ništa što nije u skladu s Ustavom zemlje. Ne zaboravimo da o njegovoj slabosti govori i što je Narodna skupština u listopadu srušila njegov veto, što je prvi put od kada postoji pravo veta”, njezine su riječi.
Dodikovi potezi su manevarski
“Međutim, on je odličan manipulator, koji očito ima i jako dobre pravne savjetnike. On se odlično kreće u vakuumu koji je nejasan. Jer, nije jasno rečeno u pravnom smislu što je s tim vraćanjima nadležnosti, a on tu pronalazi prostor uz koji ga se ne može tužiti za nepoštivanje Ustava. Uostalom, Izetbegović, Komšić i ostali političari koji optužuju Dodika da radi protiv ustavnog poretka nisu pokrenuli tužbu protiv njega, a to isto dosta toga govori. Kako je rekao Plenković, Dodikovi potezi su manevarski. Oni služe za zaokupljanje pažnje”, navodi.
Dogodine su izbori u BiH.
“Izbori su u listopadu, a njegova moć slabi, zato ovo radi. Protesti su pokazali koliko ljudi ne želi Dodika na vlasti, a on pokušava steći popularnost. No, rekla bih da se oporba dosta dobro drži, ne padaju na njegove trikove o srpskom okupljanju iz kojih je inače do sada izlazio uvijek jači”, navodi.
Odgovorila je i na pitanje kakva je zapravo oporba u Republici Srpskoj, prije svega u ideološkom smislu. Najozbiljniju oporbu Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata ima u Srpskoj demokratskoj stranci Mirka Šarovića i Partiji demokratskog progresa Branislava Borenovića.
“Opozicija je desna, to je desni centar, ali nisu radikalniji od Dodika. Da su potpuno liberalni, izbore bi izgubili jer glasačko tijelo nije liberalno. No, rekla bih da će biti bolji od dosadašnje vlasti ako dobiju priliku. Šarović je bio i u Vijeću ministara, gdje je bio aktivan i puno radio za građane. I to je neki pokazatelj”, objasnila je Ivana Marić.
Šarčević: Slabe se institucije BiH
Aktivist i glavni urednik portala Prometej Franjo Šarčević, inače viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, objašnjava nam prirodu tog poteza u petak.
“Povlačenje suglasnosti Republike Srpske na niz zakona koji su na snazi u cijeloj BiH, čiji je ona dio, po prostoj logici znači dodatno slabljenje institucija Bosne i Hercegovine i jačanje institucionalnih, državotvornih kapaciteta Republike Srpske, koja ionako funkcionira kao srpska država u državi.”
“Milorad Dodik već gotovo 15 godina obećava odcjepljenje Republike Srpske, tj. njezinu samostalnost od BiH, ali u posljednje vrijeme to vješto skriva pod egidom ‘povratak izvornom Daytonu’, tvrdeći uglavnom da on i Republika Srpska, koju on voli personificirati, zapravo i ne traže raspad BiH, nego povratak ‘izvornom stanju’, što znači: manje BiH, više autonomije entiteta”, rekao je.
“Budućnost zemlje je u onome što su na neki način Cipar ili Gruzija”
“Ne budu li se, ovako ili onako, minimalnim unutrašnjim konsenzusom i kompromisom, koji je neizvjestan, ili snažnom međunarodnom intervencijom, koja je također neizvjesna, riješile neke stvari u BiH, budućnost naše zemlje je u onome što su danas na neki način Cipar, Gruzija ili Moldavija. BiH će sasvim izvjesno opstati kao država u formalnom smislu riječi, ali će u praksi funkcionirati kao konfederalni savez dviju država s izrazitom nacionalnom većinom jednog od dva naroda, u kojem će postojati i zajednička valuta, putovnice… i ne puno više od toga”, pojašnjava.
No, dodaje, osamostaljenje Republike Srpske praktički je nemoguća misija.
“A ako bi do njega u nekom uvrnutom scenariju i došlo, život ljudi u RS-u bi bio toliko lošiji nego što je sada da bi se – ako im propaganda i ulijevanje straha ne bi sasvim pomutili pamet – sami poželjeli vratiti na prethodno stanje”, kaže on.
“Opet smo potonuli u banalnost i kič”
Ali, ističe, prisutna je nesigurnost kod dijela stanovnika.
“Sve to, nažalost, izaziva i nesigurnost kod ljudi u Federaciji BiH, Bošnjaka i Hrvata, gura ih u njihove nacionalne torove, pod vodstvo tragikomično patetičnih muškaraca iz politike kojima ovakve situacije i krize predstavljaju upadanje sjekire u med: eno ih, sve u euforičnom zanosu, govore kako će uzeti stvari u svoje ruke, kako će povesti narod, kako će obraniti državu pod svaku cijenu, kako su opet spremni poginuti (kako li su samo ostali živi do sada) uz licitiranje kapacitetima patriotizma i namjenske industrije… Sve u svemu, opet smo potonuli u banalnost i kič i u tom tonu nastavit će se sigurno i kroz izbornu 2022. godinu, koja je imala potencijal da bude godina probuđene nade u BiH, ali se čini sve da se taj potencijal zatomi”, kaže.
Kaže da će mnogi reći da trenutna situacija podsjeća na 1990.
“Međutim, da se poslužim primjedbom jednoga svoga razumnog prijatelja, 1990-ih je nacionalistička politika eksplodirala u rat, a danas je ona implodirala u rat: dovela se do zida, do rata, ali njega jednostavno ne može biti jer za to ne postoje kapaciteti. Sve što možemo očekivati je dodatno desetljeće hladnoga rata, praćeno prevlašću mediokriteta, kriminalom i korupcijom, srozavanjem svih kriterija, svakodnevnim malim implozijama u mržnjama, populacijskom katastrofom zbog masovnog iseljavanja i prirodnog izumiranja, slabljenjem sekularnog i građanskog elementa u korist stalnoga jačanja političke religioznosti i konzervativizma i tako dalje. Ukratko: uništavanjem društva iznutra, i onoga u RS-u i onoga u Federaciji, i srpskog, i bošnjačkog, i hrvatskog, i bosanskohercegovačkog. Država će, dakle, formalno opstati, s manje ili više zajedničkih institucija, u to se kladim, ali ne vjerujem u zdravu budućnost društva u Bosni i Hercegovini”, njegove su riječi.
Vrisak.info
