Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova entiteta, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako BiH nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga.
Entiteti se zadužuju, kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji entitet je po glavi stanovnika zaduženiji?
Prema podacima Ministarstva finacija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na vanjski dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutarnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije, javlja BHRT.
“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, proračun mora biti izbalansiran”, smatra ekonomist Zoran Pavlović.
Oporba kritizira vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.
“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivirana kako sam i rekao proračunskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platit ćemo ogroman iznos”, kazao je poslanik PDP-a u PD PSBiH Branislav Borenović.
“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktički nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabiliziraju prihodi u svim proračunima na svim razinama vlasti”, kaže zastupnik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.
Kada se usporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je razina duga gotovo jednaka, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je dvostruko veći. Ono što je novost je i to da Vlada RS povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu entiteski raste i ukupni javni dug BiH.
“Teško je pratiti je li opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili proračunski nedostaci”, ističe zastupnik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).
Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj vanjski dug za 511 milijuna KM.
“Mi smo u travnju došli, javni dug Federacije s kraja ožujka je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih postotaka ili 20 posto manje duga ako ćemo govoriti u brojevima sa 2 milijarde i 700 milijuna smanjen na 2 milijarde i 200 milijuna manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.
“Kada je riječ o Federaciji, vidjet ćemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državne razinde a RS to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.
I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.
“Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju studenoga prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 milijuna KM u odnosu na listopad. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u ovisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visoku razinu”, istaklnua je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.
Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od neizravnih poreza.
Vrisak.info
