Zaposleni u institucijama Federacije BiH ubuduće će moći izražavati svoja politička i religijska uvjerenja, ali ako to ne narušava nepristranost rada, piše Večernji list BiH.
Naime, na jednoj od posljednjih sjednica Vlade Federacije BiH razmatrane su izmjene Zakona o reviziji institucija Federacije BiH. Izmjene se odnose na mogućnost iskazivanja vjerskih uvjerenja na radnom mjestu, koje su do sada bile u potpunosti zabranjene, što nije u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Kako se navodi u izmjenama spomenutog zakona, sporni članak, koji je do sada u potpunosti zabranjivao političko i vjersko izražavanje zaposlenih u institucijama Federacije BiH, ubuduće će glasiti: “Zaposleni u institucijama Federacije BiH će biti nepristrani, a posebice se suzdržavati od postupaka ili propusta ili se ne sukobljavati s dužnostima utvrđenim ovim zakonom, a osobito se suzdržavati od javnog manifestiranja svojih političkih ili religijskih uvjerenja ako bi to manifestiranje narušilo nepristranost rada”.
U obrazloženju izmjena ovog Zakona stoji kako sporna odredba u ovom Zakonu sadrži apsolutnu zabranu javnog vjerskog izražavanja. – Želimo naglasiti da članak 9. stavak 1. Europske konvencije o ljudskim pravima štiti vjersko izražavanje, “privatno i javno”, uključujući i radno mjesto – navodi se. Vjersko izražavanje na radnom mjestu može biti ograničeno samo ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. članka 9. EKLJP.
Instrukcije ombudsmana
Potrebno je izmijeniti spornu odredbu iz ovog Zakona tako da se ograničava vjersko izražavanje samo ako takvo narušava nepristranost rada i kada je nužno u demokratskom društvu, a kako je predviđeno EKLJP u članku 9. stavku 2. U obrazloženju potrebe izmjene spomenutog Zakona dalje se navodi kako je Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine u svom dopisu od 28. listopada 2016. godine konstatirala da je zaprimila 9 prijava koje bi se mogle podvesti pod povredu slobode vjere na radnom mjestu. Jedan dio prijava se odnosi na sporni propis. Povjerenstvo za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH je tijekom 2015., 2016. i 2017. godine zaprimila ukupno 15 izravnih prijava koje su se odnosile na povredu prava na slobodu vjere.
Najveći dio prijava, točnije njih 8, odnosi se na povrede prava na slobodu vjere na radnom mjestu. Prijave su se odnosile na nemogućnost odlaska na hadž, džuma-namaz, nošenje vjerske odjeće ili nošenje brade. – Iako sve prijave nisu opravdane, ova činjenica govori o potrebi da se razmotri mogućnost izmjene postojećeg Zakona – stoji u spomenutom obrazloženju. Navodi se i kako prilikom odlučivanja o isticanju vjerskih obilježja u državnim institucijama treba posebno uključiti vjerske zajednice i crkve.
– Mora se voditi računa o pravu na slobodu vjere koje je zajamčeno Ustavom BiH, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima. Ako se uvode ograničenja na pravo na slobodu vjere, ta ograničenja moraju biti propisana zakonom, opravdana legitimnim ciljem te biti proporcionalno cilju kojim se teži i takvo ograničenje mora biti nužno u demokratskom društvu – zaključeno je u obrazloženju.
