Kapitalni projekt “Južna interkonekcija”, koji podrazumijeva izgradnju novog plinovoda koji će spajati Republiku Hrvatsku i BiH te u konačnici omogućiti toliko potrebnu diversifikaciju izvora opskrbe ovog vrijednog energenta, ali i otvoriti nove gospodarske perspektive razvoja, dobiva sve više strateških partnera. Država Izrael, prema svemu sudeći, jasno je prepoznala prednosti jednog ovakvog projekta za sigurnost i učinkovitost energetskog sektora u BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.
Dugoročna stabilnost
Galit Peleg, veleposlanica Izraela u BiH, kazala je za Bloomberg Adriju kako Izrael može značajno doprinijeti provedbi projekta na različitim slojevima stabilne opskrbe plinom iz sadašnjih i budućih izvora, cyber-sigurnosti, infrastrukturi i organizacijskim holističkim rješenjima. Ona je tom prilikom govorila i o projektu “Južna interkonekcija”, kojim bi se riješila ovisnost BiH o plinu iz jednog izvora.
– Njegovo rješenje trebalo bi osigurati dugoročnu stabilnost i održivost projekta “Južna interkonekcija” i cjelokupnog energetskog sektora u BiH – kazala je veleposlanica Peleg. Ovakva izjava dolazi nakon brojnih potvrda kako Država Izrael postaje strateški gospodarski partner BiH, a što se moglo vidjeti i tijekom održavanja 24. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, kojemu je zemlja partner bio upravo Izrael. Zahvaljujući predanosti Gospodarske komore Države Izrael u BiH, koju vodi Amir Gross Kabiri, na Sajam su došle brojne velike izraelske tvrtke čiji su rezultati takvi da su zaslužile poziciju globalnih lidera kada govorimo o brojnim djelatnostima, od biomedicine do naprednih tehnoloških rješenja u kontekstu komunikacija, obrane, cyber-sigurnosti. Mostar je kroz sudjelovanje tvrtki iz Države Izrael postao regionalna gospodarska metropola, a događaj je poslužio za stvaranje novih osnova za proširenje suradnje izraelskog i bosanskohercegovačkog gospodarstva, odnosno ulaganja izraelskih tvrtki u ovo područje, piše Večernji list. Kako je tada naglasila veleposlanica Izraela za BiH Galit Peleg, postoji veliko zanimanje izraelskih tvrtki za BiH i ovu regiju, uz naglasak kako je ovo samo početak.
Južna interkonekcija prepoznata je kao iznimno bitan projekt kada je riječ o regionalnoj gospodarskoj situaciji i tržištu energenata, a dokaz su i poruke potpore koje su stigle iz EU-a, kao i SAD-a. U sklopu događaja kojim je obilježen ulazak Hrvatske u sustav Global Entry, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posjetio je nedavno američko Ministarstvo domovinske sigurnosti, Državno tajništvo te Agenciju za suzbijanje kriminaliteta droga (DEA) u Washingtonu, a tijekom razgovora u State Departmentu bilo je riječi i o gospodarskim projektima, s posebnim fokusom na Južnu interkonekciju. Na sastanku je, kazao je Božinović za Hinu, istaknuta i nužnost nastavka energetskih projekata koji uključuju i BiH, pri čemu Hrvatska i SAD podržavaju izgradnju južne poveznice kojom bi plin preko Hrvatske dolazio na tržište BiH. Kada govorimo o Europskoj uniji, u ljeto prošle godine izaslanstvo, koje su činili šef Jedinice za BiH i Kosovo pri Europskoj službi za susjedstvo i pregovore o proširenju Vassilis Maragos i šef Izaslanstva EU-a u BiH i posebni predstavnik EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler, s federalnim vlastima obavilo je razgovore o temi Južne interkonekcije.
Aktivnosti na pripremnim aktivnostima realizacije projekta ubrzane su i u samoj BiH; tako je Vijeće ministara na svojoj posljednjoj sjednici razmotrilo prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, s osnovama za njegovo zaključivanje. Vijeće ministara BiH jednoglasno je dalo punu podršku projektu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”. U cilju ubrzavanja svih aktivnosti, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da žurno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta “Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske”.
Plinovod će, kao što je poznato, osigurati diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku. Dio plinovoda koji prolazi kroz RH odnosit će se na dionicu Dugopolje – Zagvozd, ukupne dužine 52 km, te na dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i BiH, ukupne dužine 22 km. S bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase iznosi 169 km.
Trasa kroz BiH
Navedeni plinovod ulazio bi u BiH na prostoru Posušja, a zatim bi se granao u dva pravca – prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika. Osim što bi novi plinovod prvi put doveo ovaj vrijedni energent u Hercegovinu, značio bi mnogo i za niz lokalnih zajednica na širem prostoru središnje Bosne. Predviđeni je kapacitet interkonekcije do 1,5 mlrd. m3 godišnje.
Vrisak.info
