Sutra će se u četiri sredine u BiH održati lokalni izbori, dva tjedna nakon što su izbori za načelnike i gradonačelnike te općinska i gradska vijeća, kao i Skupštinu Distrikta Brčko provedeni u ostalim sredinama. Jedina općina koja ni sutra neće imati izbore je Jablanica, u kojoj se još nisu stekli uvjeti za normaliziranje života na značajnom dijelu područja, a kamoli da se održava ovaj festival demokracije. Poplave su postale posebno iskušenje u Kiseljaku, Kreševu, Fojnici i Konjicu, gdje su ranije izbori odgođeni, a ne isključuje se čak ni da bi upravo prirodna nepogoda mogla imati utjecaj i na izlaznost i na rezultate nakon okončanja izbornoga procesa.
Složena slika
U Kiseljaku se bitka za mjesto načelnika vodi između nekoliko značajnih kandidata. Armin Halilović iz Stranke demokratske akcije (SDA) predstavlja jednu od vodećih opcija, dok se Anel Topalović iz koalicije “trojka” (SDP BiH – NiP – NS) također ističe kao jak kandidat. Aktualni gradonačelnik Mladen Mišurić Ramljak iz HDZ-a BiH također će se natjecati za ovu poziciju. Ova trojica kandidata dolaze iz stranaka koje imaju dugu tradiciju političkog djelovanja u ovom području, a njihova borba odredit će budućnost Kiseljaka. Za Općinsko vijeće priča je nešto složenija i slojevitija. Tamošnje Vijeće, naime, ima 23 vijećnika. Za ulazak u Vijeće, odnosno u izbornoj utrci su predstavnici vodeće bošnjačke stranke SDA, Hrvatskog pokreta za Kiseljak, koji pak čine HS, HSP HB i BiH, HDZ 1990. te koalicija “trojka”. U izbornoj utrci još su HDZ BiH te Demokratska fronta, stranke koje su na utvrđivanju redoslijeda na glasačkim listićima bile pri dnu. Ova raznolika politička slika u Kiseljaku odražava kompleksnost odnosa među pojedinim narodima, ali i političkim opcijama u ovoj općini, što dodatno može otežati postizanje konsenzusa nakon izbora.
U susjednom Kreševu situacija je drastično različita. Utakmica za načelnika praktički je već završena u trenutku kada su sve stranke predale liste. Boris Marić iz HDZ-a BiH ističe se kao kandidat za načelnika i samo je pitanje hoće li ta činjenica da nema međusobnog natjecanja demotivirati birače da se u većem broju odazovu na birališta. Tamošnje Općinsko vijeće ima 15 vijećnika i ovi su izbori također jako važni. U ovoj općini politička scena podijeljena je između nekoliko stranaka, uključujući SDA, SDP i HDZ BiH odnosno HDZ 1990. Izbori u ovoj općini također su u svojevrsnoj sjeni posljednjih poplava i prirodne katastrofe koja je nanijela velike štete u kućanstvima, infrastrukturi i gospodarstvu.
Fojnica je najteže stradala općina u središnjem dijelu Bosne. Tamo su poginule tri osobe u stravičnim poplavama tijekom noći, ali i prilikom pokušaja jedne žrtve da pomogne drugima. Na izborima za načelnika kandidirani su Sabahudin Klisura iz SDA, Ramiz Meša iz Stranke za BiH, Emir Sulejmanović iz koalicije “trojka” i Mirjana Golub iz HDZ-a BiH. Čak i unatoč “razuđenoj” bošnjačkoj političkoj sceni, teško je očekivati da bi hrvatski kandidat tamo mogao pobijediti. S 21 vijećnikom Fojnica predstavlja još jedno područje gdje se politička dinamika može dramatično promijeniti. Za tamošnje Općinsko vijeće natječu se kandidati Stranke demokratske akcije, Stranke za BiH, Socijaldemokratske partije, zatim Hrvatske demokratske zajednice, Naše stranke i DF-a, što dodatno povećava složenost političkih odnosa.
Kampanja bez poplava
U Konjicu, u kojemu je pet osoba poginulo u poplavama, načelnički kandidati uključuju Osmana Ćatića iz SDA, Emira Đulića iz SDP-a i nezavisnog kandidata Adnana Faladžića, koji je svojedobno bio i ministar financija Hercegovačko-neretvanske županije i visoki dužnosnik SDA. Sve donedavno. Politička scena u Konjicu također je raznolika, a stranke koje se bore za Općinsko vijeće uključuju SDA, SDP, SBiH, NiP, HDZ BiH i DF. Poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu imale su devastirajući učinak na lokalne zajednice, a odgoda izbora u Kiseljaku, Kreševu, Fojnici i Konjicu označava nužnost prilagodbe u odnosu na aktualne okolnosti. Mnogi građani koji su se suočili s gubitkom imovine inzistirali su u kratkom vremenu dodatne kampanje od političara da odgovore na potrebe stanovništva koje se bori s posljedicama prirodnih katastrofa. No, u tome smislu nije bilo inovativnih rješenja niti se čak oporba previše trudila optužiti vladajuće za nespremnost odgovora na razorne posljedice poplava i odrona, navodi Večernji list BiH.
Valja reći kako će se odgođeni izbori provesti na 118 biračkih mjesta u tim općinama, od čega je 16 mobilnih timova, a pravo glasa ima 54.379 registriranih birača. SIP je napravio i iznimke pa će na izborima moći glasovati čak i osobe kojima su u elementarnoj nepogodi uništene osobne isprave, tako što svoje biračko pravo mogu iskoristiti uz predočenje obrasca osobne iskaznice s fotografijom izdanoga od MUP-a. Neevakuirani birači svoje će pravo ostvariti putem 6 mobilnih timova. To se odnosi na biračka mjesta Jasenik, Džanići i Gornje Višnjevice.
Vrisak.info
