Natječaj za izbor hrvatskog člana Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), koji je u tijeku, razriješit će podosta dvojbi i moguće dati odgovor na to u kojem će se smjeru kretati i izborna reforma u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Naime, budući da istječe mandat aktualnom članu SIP-a Vladi Rogiću, sukladno Izbornome zakonu BiH raspisan je natječaj kako bi se popunila ova pozicija. Po proceduri, nakon prijave slijede intervjui u posebnome povjerenstvu koje čine zastupnici iz Zastupničkoga doma i SIP-a kako bi se dobio najbolji kandidat.
Do ilegalnog izbora novih članova SIP-a, koje je SDA izveo zajedno s pričuvnom koalicijom koju predvode SDS i PDP u Zastupničkom domu, sastav SIP-a je odražavao uglavnom stav vladajuće većine. Kako se neslužbeno doznaje, uz hrvatskoga kandidata, “probošnjačke” snage imat će svoj prijedlog. Teorijski i praktično, čak i unatoč tome radi li se o profesionalcu u izbornome procesu, bošnjačke stranke i predstavnici SIP-a mogu presuditi tko će biti njihov izbor u sljedećem sedmogodišnjem mandatu, bez obzira na stav hrvatskih predstavnika. Sadašnji odnos u SIP-u je 6:1 za kandidate SDA i njima bliskih srpskih stranaka koji se krajnje servilno ponašaju prema zahtjevima vodeće bošnjačke stranke. S druge pak strane, Rogić je ponajčešće bio usamljen. U slučaju pak da SDA ustraje s izborom probošnjačkog Hrvata, time bi odnos bio nešto narušeniji, ali bi rezultat u konačnici svih odluka bio identičan – protiv interesa Hrvata. Na sličan način u SIP je uguran i Željko Bakalar, bivši savjetnik Željka Komšića.
Upravo zbog takvih poluilegalnih prijedloga, vodeća hrvatska stranka HDZ BiH i HNS ne žele uopće SIP u radu skupine koja razmatra izmjene Izbornoga zakona. Izbor sedmoga člana Središnjeg izbornog povjerenstva bit će i ozbiljan signal želi li Stranka demokratske akcije uopće dogovor oko izmjena Izbornoga zakona ili će pak nastojati i dalje minirati ovaj proces kako bi se zadržao status quo. Čak i unatoč tome što je usamljen, sudjelovanje Rogića u SIP-u zbog toga je iznimno značajno upravo zbog odluka koje je ovo tijelo ranije donosilo oko popunjavanja Doma naroda. Naime, SIP je 2018. dao tumačenje po kojemu se za izaslanike u Dom naroda FBiH izbor vrši sukladno rezultatima popisa pučanstva 2013. godine, što je posve urušilo planove bošnjačkih unitarista i hegemona koji su i prije tri godine nastojali Hrvate posve isključiti iz vlasti u FBiH ili na razini države. U slučaju pak da se u SIP ugura još jedan probošnjački Hrvat, to bi vjerojatno imalo ozbiljne implikacije i na proces razgovora o izmjenama Izbornoga zakona u BiH, posebice stoga što bošnjačkim strankama u BiH treba bilo kakva isprika kako bi izašli iz toga procesa i pri tome za neuspjeh optužili hrvatske predstavnike.
Da je, nažalost, SIP odavno postao institucija kojoj je politika važnija od poštivanja zakona i propisa koji definiraju izborni proces, postalo je jasno nakon nedavnog istupa jednog člana SDA Suada Arnautovića koji je nedavno objavio politički pamflet pod krinkom stručne analize u kojoj je popljuvao prijedloge Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i HDZ-a BiH i stavio ga u kontekst bošnjačkog medijskog i političkog podzemlja da su Hrvati dio zločinačkog pothvata, odcjepljenja od BiH.
Arnautović je u analizi koju je objavila sarajevska podružnica zaklade Heinrich-Böll-Stiftung, koja je bliska njemačkim Zelenima, naveo kako predsjednik HDZ-a BiH nastoji prije općih izbora 2022. ishoditi promjene Izbornog zakona BiH kako bi stvorio treći entitet te ga odcijepio od Bosne i Hercegovine i pripojio Hrvatskoj. Takve istupe osudili su i predstavnici međunarodnih administracija u Bosni i Hercegovini navodeći kako Središnje izborno povjerenstvo i njegovi članovi moraju biti nepristrani i neovisni. Pri tome su posebno iz američkog Veleposlanstva, koje moderira u razgovorima, odbacili sve optužbe o podjeli zemlje.
Vrisak.info
