Elektorski model biranja članova BiH Predsjedništva koji je procurio u javnost iz redova bošnjačkih stranaka donio bi mogućnost da HDZ BiH izabere jednoga člana BiH Predsjedništva, no istodobno bi apsolutno onemogućio Hrvate da se mogu pluralizirati. Taj su model u završnici neumskih razgovora razradile bošnjačke stranke. Još problematičnije u tome prijedlogu jeste da bi se na taj drastično izmijenio aktualni daytonski okvir o predstavncima konstitutivnih naroda u državnome vrhu.
Radi se naime o prijedlogu kojim se distribuira 300 elektorskih glasova na način da svaka županija dobija određeni broj elektora. Suštinski, bošnjačke županije bi imale 199 a hrvatske 101 elektorski glas.
To bi u suštini, kako je to rekao i čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović, dovelo do toga da bi se Hrvati vratili u komunizam bez mogućnosti biranja između više kandidata, te bi zajamčilo monopol HDZ-a BiH, piše Večernji list.
Cvitanović je rekao da takav prijedlog neće podržati. Uz to, nijedna hrvatska stranka, a to je i zaključak izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora neće prihvatiti brisanje konstitutivnih naroda iz Ustava. Hrvati pak nakon novoga raspleta traže dvije izborne jedinice uz očuvanje formulacije “hrvatski član predsjedništva i drugih građana” čime se čuva Dayton, te ispunjavaju presude Suda u Strasbourgu i Ustavnoga suda BiH. Venecijanska komisija je ocijenila da taj prijedlog ispunjava svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava.
Vrisak.info
