U danima ljeta političke stranke većim su dijelom bile politički aktivne. Više od njih pozornost javnosti privlačili su izabrani politički dužnosnici koji su svoje političke aktivnosti nastavili obilježavanjem važnih godišnjica. Izborni stožeri nalaze se u organizacijskoj fazi kampanje i bruse političke programe, poruke, dizajn, medijske nastupe i dr.
Federacija
Situacija s javnim mnijenjem Hrvata u BiH, čini nam se, lagano se zahuktava. Smanjuje se broj onih koji ne žele ili ne znaju za koga će glasovati na općim izborima u listopadu. Najnovija istraživanja pokazala su određen utjecaj političkih aktivnosti i medijskog praćenja, no tek politička kampanja treba dati rezultate. Ti rezultati trebaju se ogledati u smanjivanju apstinencije i zauzimanju pozicija i preferencija prema strankama i kandidatima. Analitičari u BiH, pa tako i hrvatski u BiH, slažu se da su ovo presudno važni izbori za oblikovanje budućnosti ove zemlje. Stoga je važno smanjiti broj onih koji ne žele izići na izbore, a za one neodlučne stranke i kandidati se moraju natjecati. U duhu potrage za potporom, Centar za politološka istraživanja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru (CPIFF) nastavio je s istraživanjem javnog mišljenja ispitanika hrvatske nacionalnosti o preferencijama stranaka i kandidata uoči predstojećih općih izbora u listopadu.
U razdoblju od 16. do 20. kolovoza provedeno je istraživanje javnog mišljenja na uzorku od 1000 ispitanika (osobe starije od 18 godina). S obzirom na stupanj strukturiranosti, pitanja koja su korištena su dihotomna i pitanja s višestrukim odgovorom. Istraživanje je provedeno na teritoriju FBiH na području šest županija (Hercegovačko-neretvanska, Srednjobosanska, Zapadnohercegovačka, Herceg-bosanska, Zeničko-dobojska i Posavska) telefonskim ispitivanjem.
Sudjelovanje u istraživanjima odbilo je 13% pozvanih ispitanika. U strukturi ispitanika 52,5% bilo je muškaraca i 47,5% posto žena. Od ukupnog broja 2,7% ispitanika nije se izjasnilo kojoj nacionalnosti pripada.
Na pitanje “Namjeravate li izići na opće izbore 7. listopada ove godine?” 57,1% ispitanika je odgovorilo da namjerava, 19,1% da neće i njih 23,8% da ne zna hoće li izići na izbore. U usporedbi s ispitivanjem iz srpnja ove godine, za 2,4 veći je postotak ispitanika koji su se izjasnili kako će izići na izbore (57,1% u usporedbi s 54,7% iz srpnja).
Trenutačno stanje birača
HDZ BiH uživa najveće povjerenje hrvatskih birača s 59,8% potpore. Slijedi HDZ 1990. s 8,9%, dok druge stranke imaju manje povjerenja ispitanika.
U usporedbi s istraživanjem iz srpnja, potpora HDZ-u je rasla za 1,6%, HDZ 1990. je dobio 0,4% više, HRS je dobio 0,4% manje, SDP je ostao na istoj razini, dok je HSS dobio 0,1% više potpore.
Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH uvjerljivo vodi Dragan Čović, aktualni član Predsjedništva BiH, koji ima povjerenje 67,4% birača hrvatske nacionalnosti, što je rast od 2,3% u odnosu na mjesec ranije. Na 2. mjestu je kandidatkinja HDZ-a 1990. Diana Zelenika s 9,2% naklonjenosti birača (povećanje od 0,2%). Na 3. mjestu je Željko Komšić s 1,2% (pad potpore od 0,3%). Boriša Falatar, kandidat Naše stranke, pretekao je kandidata Jerka Ivankovića Lijanovića i sada je s 0,5% potpore na 4. mjestu po povjerenju hrvatskih birača.
Centar za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta najavio je i nova istraživanja o preferencijama stranaka i kandidata, kao i ona o ključnim društvenim problemima s naglaskom na stajališta Hrvata u BiH.
Večernji list
