Cijene hrane su u srpnju ove godine u odnosu na isti period prošle godine porasle za gotovo 25 posto.
U srpnju je u Bosni i Hercegovini zabilježena rekordna inflacija od 16,7 posto. Troškovi su ipak puno veći, čak i do 25 posto. Nema povećane proizvodnje koja bi oborila inflaciju kao ni adekvatnih mjera. Kako stvari stoje građane Bosne i Hercegovine čeka neizvjesna jesen.
Koliko su porasli troškovi života možda najbolje pokazuju najsvježiji statistički podaci. Cijene hrane su u srpnju ove godine u odnosu na isti period prošle godine porasle za gotovo 25 posto.
Bez obzira na službenu rekordnu inflaciju od 16,7 posto, troškovi života, ističu ekonomisti, znatno su veći nego što je prikazano i veći su za 25 posto. Bosna i Hercegovina će, kako ističu, platiti najveću cijenu zbog specifičnog monetarnog sustava, jer u državama s vlastitom valutom povećana proizvodnja smanjuje inflaciju.
“Mi imamo zamrznutu vrijednost novca tako da će kod nas rasti kamatna stopa i zaduživanja i rasti cijene. Mi nemamo priliku da je savladamo povećanom proizvodnjom. Proizvodnja će padati, rast će cijene i smanjivat će se investicije”, kazao je ekonomist Aleksa Milojević.
Manji izvoz, manja proizvodnja koja ne može ublažiti pad vrijednosti novca dovest će zemlju, ocjenjuju ekonomisti, u stanje ravno ekonomskom paklu.
“Ne mogu se više dugoročni ugovori praviti kada je riječ o javnom sektoru, to je destrukcija sustava javnih nabavki, a drastičan pad standarda građana, najsiromašniji smo u Europi, ovo na to dodatno utiče”, rekao je ekonomist Admir Čavalić.
“Samo pitanje robnih rezervi kojih nema ili adekvatnog ponašanja u teškim situacijama. Vidimo što rade druge zemlje, one razvijene poput Njemačke,kod nas ničega nema. Opijeni smo, samo ne znam čime”, kazao je Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Vrisak.info
