Europska unija našla se pod udarom kritika zbog nacionalizma i protekcionizma kad je prošloga tjedna odbila izvesti pošiljku cjepiva protiv koronavirusa koju je AstraZeneca namijenila Australiji u tu zemlju.
No brojke o izvozu cjepiva iz EU i njihova usporedba s drugim velikim silama daje potpuno drugačiju sliku – Europska unija, unatoč nestašici cjepiva za svoje stanovništvo i sporijem tempu cijepljenja od ostalih, pa i zabrani izvoza, od početka veljače izvezla je čak 34 milijuna doza cjepiva u desetak država, pa i one koje su na vrhu po brzini procjepljivanja. S druge strane, druge države nisu bile tako humanitarno raspoložene i ne dijele cjepivo ni s kim.
Unija nije objavila podatke
Kontradiktorno je kako je upravo EU središte i motor izvoza cjepiva, ali istovremeno ne može cijepiti svoje stanovništvo, što zbog manjka isporučenih doza, što zbog logističke nepripremljenosti. Dokument koji je dobio New York Times pokazuje da je od 34 milijuna doza koje su proizvedene u pogonima u EU između 1. veljače i 9. ožujka najveći broj doza – više od devet milijuna – otišlo u Veliku Britaniju, državu s kojom je Europska komisija, posredno, preko spora s farmaceutskom kućom AstraZeneca, koja je smanjila isporuku EU, ali ne i Velikoj Britaniji, uplela u natezanja, pa čak i u jednom trenu – navodno greškom – aktivirala tvrdu granicu između Sjeverne i Republike Irske, ali i uvela zabranu izvoza cjepiva. Svaka farmaceutska tvrtka koja proizvodi u Europskoj uniji treba zatražiti dopuštenje za slanje cjepiva u inozemstvo kako bi se farmaceutske tvrtke prisilile na transparentnost i izvršavanje ugovora s EU u potpunosti, kaže se u regulativi koju je usvojila Europska komisija te je jučer produžila do kraja ožujka. Italija je tako postala prva i za sada jedina zemlja koja se pozvala na pravilo nadzora izvoza. Druge države imaju otvorene transportne linije tako da je Velika Britanija primila cjepiva izrađena u pogonima u Nizozemskoj i Njemačkoj kako bi još ubrzala cijepljenje kod kuće, no istovremeno ne izvozi cjepivo i sve je zalihe iz pogona u toj državi zadržala za sebe. Nakon Britanije, najveći primatelj europskog cjepiva je Kanada s gotovo četiri milijuna doza, a treći Meksiko na 3,1 milijunom. EU je prema Sjedinjenim Državama poslao 954.000 doza od početka veljače iako je riječ o velikom proizvođaču, no njihova politika cijepljenja također ne dopušta izvoz, pa ni susjedima, Kanadi i Meksiku, a tu prazninu ispunjava EU. Iz EU je u istom periodu izvezeno najmanje 2,7 milijuna doza u Japan, u Saudijsku Arabiji milijun, u Čile i Singapur 800 tisuća, Maleziju 660 tisuća i u Australiju 600 tisuća doza, tako da je nedavna odluka Italije, a koju je podržao EK, da ne dopusti izvoz 250 tisuća doza cjepiva AstraZenece u Australiju, iako je kompanija to tražila, samo kap u moru, piše New York Times.
EU, istovremeno dok izvozi cjepivo, zaostaje u procjepljivanju iza drugih država, Velike Britanije, Izraela i SAD-a, prema podacima OurWorldInData, u EU je cjepivo primilo samo 6,6 posto stanovništva, u Izraelu 58 posto, 33 posto u Britaniji a 18 u Sjedinjenim Državama. EU nije objavio podatke o izvozu cjepiva, no o njemu se vode žučne rasprave u Bruxellesu. Dio dužnosnika smatra da bi objava razbjesnila stanovnike Unije – s pravom – koji čekaju na svoju dozu, dok istovremeno kompanije s kojima je Europska komisija u ime svojih članica sklopila ugovore o kupovini cjepiva, smanjuju isporuke Uniji, dok drugim državama nesmetano prodaju cjepivo te tako omogućuju stanovnicima da nastave normalniji život, ali i brži ekonomski oporavak nakon godine dana pandemije. Europska komisija ionako je na udaru zbog nemogućnosti da natjera kompanije da ispune uvjete iz ugovora i isporuče ugovorene doze cjepiva i kritika da se nedovoljno dobro osigurala u slučaju ovakvih situacija, piše Večernji list.
Dolaze nova cjepiva
Drugi dio dužnosnika pak smatra kako je mudro što EU i dalje izvozi cjepivo, čak i po cijenu nezadovoljstva vlastitih građana. Kao glavni razlog navode da je zbog globalizirane priroda lanaca opskrbe sirovinama za proizvodnju cjepiva Europskoj uniji, koja uvozi komponente za izradu cjepiva od 83 globalnih proizvođača, bolje da ne pokreće trgovinski rat.
Kriza za Bruxelles ne bi trebala trajati predugo – politički gledano, opskrba će se u drugom tromjesečju ove godine koliko-toliko regulirati, dolaze nova cjepiva pa je tako jučer Europska agencija za lijekove dala odobrenje za korištenje ono Johnsona i Johnsona te će nacionalni političari morati prestati kriviti EK za presporo cijepljenje kod kuće.
Vrisak.info
