Reći da smo pregrmjeli 2023., a još nije završena, bilo bi itekako riskantno pa ćemo neke zaključke koje smo nekad prije olako donosili ipak ostaviti za poslije.
Međutim, ono što već možemo reći je i da će nakon izazovne godine uslijediti još jedna takva. Znanstvenici i klimatolozi već tvrde da nas čeka najtoplija godina u povijesti mjerenja. – Majka priroda šalje nam poruku, a ta poruka glasi: bolje da djelujemo sada, prije nego što bude prekasno da spasimo našu klimu, odnosno, drugim riječima, spasimo naš planet – dramatično je upozorenje šefa NASA-e Billa Nelsona. Bosna i Hercegovina, čiji su veći gradovi po onečišćenosti redovito u vrhu, trebala bi također ozbiljno shvatiti ove poruke.
A nije samo klima ono na čemu će fokus biti u idućoj godini već i zdravstvena situacija. Ovog puta ne mislimo na neke nove bolesti koje se ionako stalno pojavljuju, već na psihičko zdravlje jer polako, ali sigurno dolaze na naplatu “lockdowni” i sve ono što nas je zateklo na početku novog normalnog, kad se strahovalo od kontakta “face to face”.
Društvo individualaca
Otuđili smo se tada dodatno, a trend se nastavio i sve to vodi u zdravstvenu krizu, na što su upozoravale i svjetske organizacije. Zanimljivo je zapažanje Sanele Dropulić, futurologinje poduzetništva i socioloških odnosa. Za lakše razumijevanje, futurologija (lat. futurus: budući + logija) je disciplina koja se bavi čovjekovom budućnošću, istražuje i predviđa mogućnosti tehnološkog i društvenog razvoja.
Futurologinja Sanela je u analizi istaknula da će se društvo u susjednoj Hrvatskoj, a što se može primijeniti i na BiH, rastočiti i da ćemo se slobodno moći nazivati društvom individualaca kakva su već izgrađena, primjerice, u državama Skandinavije, gdje ljudi osjećaju nelagodu ako uđete u ono neobvezno ćaskanje s njima, piše Večernji list.
– Više od činjenice da u svojim životnim navikama postajemo društvo individualaca i samaca, procesa koji već desetljećima traje u državama razvijenog kapitalizma, strahujem od sve izraženijeg izostanka empatije. Pretvaramo se u pojedince koji sebično misle samo na sebe i svoje potrebe, ne birajući sredstva za opstanak, dolazak do cilja, pa na kraju i uživanja u njegovim plodovima.
Preplavljeni smo lošim vijestima, samoisticanjem, izostankom potpore, negiranjem i negativnim linčom svega što se radi, što vodi u destrukciju društva i trajno uskraćene pojedince za bilo kakvo širokoumno, pozitivno i konstruktivno razmišljanje – navela je. Problemi će biti izraženi između svih generacija i tzv. generacije Z. – Trenutačno stanje razvoja tehnologije, posebice umjetne inteligencije, ide najviše na ruku generaciji Z, dok ostale generacije imaju problem s usvajanjem tehnoloških noviteta i promjena. S druge strane, komunikacija uživo (lice u lice), koja je bila uobičajena, sada sve više odumire i sve se manje koristi. Društvena interakcija postaje dio virtualne, a ne realne stvarnosti, u kojoj se pripadnici različitih generacija na tržištu rada ne snalaze. U tim nesnalaženjima rastu frustracija, ogorčenje, nerazumijevanje, a generacijski jaz postaje sve izraženiji – istaknula je za lipadona.com. A što nas očekuje, pitanje je koje nema odgovori, ali… – Budućnost iščekujemo kao neku nepoznanicu samo ako se nismo dobro pripremili na ono što dolazi, a najčešće se ne pripremamo već danas, kad nam je zadatak za navedeno, jer nemamo vremena i znanja, zauzeti onim što se zbiva danas oko nas. Upravo te propuste onda osjećamo kada dođu buduća vremena. Stoga je, uz ostalo, zadatak futurologa pružati informacije koje danas mogu biti od koristi za sve ono što dolazi već sutra – navodi Sanela Dropulić.
Snizimo očekivanja
Ističe i da godina pred nama donosi nikada više izazova u gotovo svim područjima života. Godina 2024. bit će vrijeme izrazitog preslagivanja vlastitih (ne)mogućnosti te izrazite potrebe za prilagodbom. Snižavanje očekivanja i visoko postavljenih ciljeva prve su aktivnosti koje moramo povesti u smjeru prilagodbe, a zatim preispitivanje vlastitih ljudskih vrijednosti, poimanja i načina razmišljanja – kazala je uz ostalo.
Vrisak.info
