Osim što je ključni vanjskopolitički partner i lobist za interese BiH u institucijama Europske unije, kao i strateški saveznik u procesu europskih integracija, Republika Hrvatska je, kako je potvrđeno egzaktnim podacima iz područja vanjske trgovine, partner broj jedan za bosanskohercegovačko gospodarstvo, žila kucavica njegova daljnjeg razvoja, kao i svojevrsni prozor u druga tržišta Europske unije, o čemu ovisi i ukupna razina gospodarske aktivnosti, kao i broj zaposlenih u BiH. A takvo što moguće je izvući i analizom parametara vanjskotrgovinske razmjene, koja na ilustrativan način pokazuje kretanje roba i usluga te ne izravan način govori i o gospodarskim vezama.
Sudjelovanje
Iz podataka koje je nedavno objavila Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner po obujmu trgovine je Hrvatska, s čak 17,32% udjela u ukupnom obujmu razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom. Osim toga, Hrvatska je i druga država po iznosu izvoza tvrtki iz BiH, pa su tako tijekom protekle godine bosanskohercegovački gospodarstvenici u nju plasirali roba i usluga u vrijednosti od 2,6 milijardi maraka, dok smo ih u istom razdoblju iz Hrvatske uvezli u iznosu od 5,3 mlrd. KM.
Obujam vanjskotrgovinske razmjene od gotovo 8 milijardi maraka pokazuje kako su gospodarski subjekti s obiju strana granice, unatoč krizama, izazovima i poremećajima na globalnim tržištima, ipak pronašli način kako održati zavidnu razinu ekonomske aktivnosti. Uvoz i izvoz indikativan su pokazatelj i razine proizvodnje u BiH jer veliki dio tvrtki u BiH za kompletiranje određenog proizvoda treba repromaterijal. Iako je u 2023. godini došlo do ukupnog pada gospodarskih aktivnosti na razini Europske unije, čini se kako vanjska trgovina Hrvatske i BiH nije mnogo trpjela, a dokaz je i podatak kako je obujam trgovine u 2022. godini također iznosio 8 milijardi KM, što je pak bilo više za 2,6 milijardi KM ili 48% u odnosu na 2021. godinu. Osim izravne koristi za poslovne subjekte iz obiju zemalja, ovako visoka razina trgovinske razmjene ima posljedičan utjecaj na ukupnu gospodarsku sliku u BiH, a uloga hrvatskog gospodarstva pritom se nameće kao važna u kontekstu dostupnosti za plasman i bolju vidljivost proizvoda iz BiH. Naravno, vanjskotrgovinska strana priče tek je jedna od onih koje jasno ukazuju na zaključak kako Hrvatska ima ključan, strateški odnos prema gospodarskim tokovima u BiH. Pritom treba spomenuti i značajan segment putem kojega Hrvatska, koristeći svoj ugled, ali i iskustvo u privlačenju sredstava iz europskih fondova, igra važnu ulogu kada je riječ o prekograničnoj suradnji.
Jedan od aktualnijih primjera je program Interreg Hrvatska – BiH – Crna Gora, koji ima proračun od oko 138 milijuna eura, pri čemu je za prvi javni poziv osigurano oko 40 milijuna. Program ima tri skupine strateških ciljeva definirane kroz pametniju Europu (pametne investicije u istraživanje, razvoj i konkurentno poduzetništvo), zeleniju Europu (zelene investicije u zaštitu okoliša i učinkovito upravljanje rizicima) te socijalniju Europu (javno zdravstvo, održivi i inkluzivni turizam i kultura).
Suradnja na gospodarskom planu zasigurno će rasti kako BiH bude napredovala prema Europskoj uniji, a u tom kontekstu osobitu pozornost treba skrenuti i na nedavno doneseni Plan rasta za zapadni Balkan, koji kao jedan od prioritetnih ciljeva ima jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem, piše Večernji list.
Podrška projektima
Kada je riječ o izravnom ulaganju u gospodarske tokove BiH, nužno je ukazati na činjenicu da je Hrvatska, od kada Vladom predsjeda Andrej Plenković, značajno povećala iznose koji se dodjeljuju putem javnih natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH. Naravno, važan segment je suradnja na projektima infrastrukturne naravi, pa se tako upravo radi na obnovi prometnica koje će povezati općinu Ravno s dubrovačkim primorjem, a uskoro se počinje i s projektom rekonstrukcije ceste Posušje – Aržano, dionica Vir – granični prijelaz Pazar – Aržano, čime bi i se otvorio dodatni cestovni koridor međunarodnog karaktera koji bi poboljšao povezanost općine Posušje s Republikom Hrvatskom. Novi projekt za koji Hrvatska također iskazuje spremnost je nova trasa dionice Ravno – Hutovo – Dračevo – granica RH. Uz povećanje proračuna Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH za 100 posto, kao i financiranja i sufinanciranja niza područja, od infrastrukture, preko obrazovanja i zdravstva, poljoprivrede pa do otvaranja ureda Hrvatske gospodarske komore u Sarajevu i Mostaru, gospodarske veze dviju država nikada nisu bile jače, a uloga Hrvatske u podizanju ukupnog životnog standarda svih žitelja BiH, neovisno o naciji ili vjerskoj pripadnosti, nikada aktivnija.
Vrisak.info
