Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjene i dopune Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, čime je napravljen važan korak ka realizaciji jednog od ključnih energetskih projekata u ovom entitetu. Za zakon je glasao 61 izaslanik, protiv su bila tri, dok je jedan bio suzdržan. Time je potvrđena prethodna podrška iz Zastupničkog doma, pa je zakon prošao kompletnu parlamentarnu proceduru na razini Federacije BiH i stupit će na snagu nakon objave u Službenom glasniku.
U narednom periodu slijedi potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i preciziranje ugovornih odnosa s investitorom. Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se upravo na investitora – umjesto BH Gasa, izgradnju plinovoda preuzet će kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je u vlasništvu američke firme. Iz resornog ministarstva ranije su pojasnili da BH Gas ostaje operator postojećeg sistema, dok će novi partner biti zadužen za realizaciju projekta.
Otvorena pitanja i političke reakcije
Rasprava u Domu naroda donijela je i niz dilema, posebno kada je riječ o državnoj imovini i ekonomskoj opravdanosti projekta. Delegat SDA Muamer Zukić istakao je da se pitanje državne imovine mora rješavati isključivo na državnom nivou, dok je delegat Naše stranke Vibor Handžić naglasio da to nije tema ovog zakona, ali da će zahtijevati posebno zakonsko rješenje.
S druge strane, delegat Stranke za BiH Enes Peštek ponovio je protivljenje, navodeći da zakon dolazi bez studije izvodljivosti i jasnih pokazatelja isplativosti. Također je otvoreno pitanje odnosa između Južne i Sjeverne interkonekcije. Delegat Mehmed Memišević ukazao je na potrebu jasnijeg definiranja budućnosti sjevernog pravca, koji bi BiH povezivao s Hrvatskom preko Brčkog i Orašja.
Unatoč različitim stavovima, Vlada FBiH i većina parlamentarnih stranaka smatraju ovaj projekt ključnim za diversifikaciju opskrbe plinom i smanjenje ovisnosti o ruskim isporukama, posebno u svjetlu najava da bi isporuke iz Rusije mogle prestati do 2028. godine.
Planirana trasa plinovoda ostaje ista – od granice s Hrvatskom preko Hercegovine prema središnjoj Bosni, uz dodatne ogranke prema više gradova, kao i novi pravac Kladanj – Tuzla.
Vrisak.info
