Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ove su godine značajno povećale izdvajanja za mirovine, na radost brojnih umirovljenika. No, ova će reforma Federaciju koštati više od pola milijarde KM godišnje.
Povećanje mirovina dolazi uz visoku cijenu, osobito zato što ga ne prati rast prihoda. Naprotiv, prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje, koji bi trebali biti osnovni izvor financiranja mirovina, ove su godine u padu, pa se razlika nadoknađuje iz proračuna, piše Biznis.info.
Pad prihoda od doprinosa
Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u Federaciji BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su oko 786,9 milijuna KM.
To je za 51,7 milijuna KM manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je prikupljeno oko 838,6 milijuna KM.
Manji broj zaposlenih
Jedan od razloga manjeg prikupljenog iznosa jest smanjen broj zaposlenih u odnosu na isto razdoblje lani. Broj zaposlenih u FBiH na dan 31. ožujka 2026. godine iznosio je 541.829. Na isti datum 2025. godine bilo ih je 542.803, što znači da ih je sada oko tisuću manje.
Ipak, ovo uspoređivanje nije u potpunosti reprezentativno jer je u tom razdoblju prošle godine broj zaposlenih bio znatno smanjen zbog primjene novog iznosa minimalne plaće u FBiH od 1.000 KM.
Relevantnija je usporedba s 31. prosincem 2024. godine, posljednjim mjesecom prije povećanja minimalne plaće, kada je broj zaposlenih iznosio 551.452. U odnosu na taj datum, danas je u Federaciji oko 10.000 zaposlenih manje.
Efekti smanjenja doprinosa
Ključni razlog smanjenja prihoda ipak je smanjenje stope doprinosa. Podsjetimo, Vlada FBiH je od 1. srpnja prošle godine smanjila stopu doprinosa na plaću s 41,5 na 36 posto, odnosno ukupno za 5,5 postotnih bodova.
Ova je mjera donesena s ciljem rasterećenja poslodavaca, povećanja plaća i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, očekivani učinci uglavnom su izostali, a većina poslodavaca ovu je mjeru iskoristila za ostvarivanje ušteda.
Zbog toga je druga faza smanjenja doprinosa, koja je trebala stupiti na snagu 1. siječnja ove godine, odgođena do daljnjega.
Povećanje mirovina
S druge strane, mirovine su od 1. siječnja povećane za više od 11 posto, dok se od 1. srpnja očekuje dodatni rast, čime će ukupno povećanje u ovoj godini dosegnuti oko 17 posto.
Za isplatu mirovina u prva tri mjeseca ove godine izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM:
- siječanj: 351,1 milijun KM
- veljača: 348,5 milijuna KM
- ožujak: 351,8 milijuna KM
Za usporedbu, mirovine za prosinac prošle godine iznosile su oko 315 milijuna KM.
Velika razlika između prihoda i rashoda
Kada se usporede prihodi i rashodi, jasno je da postoji značajan jaz.
U prva tri mjeseca iz proračuna je izdvojeno više od 260 milijuna KM za pokrivanje razlike između prikupljenih doprinosa i potrebnih sredstava za mirovine, što znači da se mjesečno izdvaja oko 90 milijuna KM.
Dakle, otprilike ovako:
- potreban iznos za mirovine: oko 350 milijuna KM mjesečno
- prihodi od doprinosa: oko 260 milijuna KM
- iz proračuna: oko 90 milijuna KM
Ova računica ne uključuje dodatno povećanje mirovina od oko 5 posto koje se očekuje od 1. srpnja. Sve to upućuje na to da će se mirovinski sustav u Federaciji u narednom razdoblju sve više oslanjati na proračun, dok će daljnje smanjenje doprinosa vjerojatno biti odgođeno.
Upozorenje agencije za kreditni rejting
Agencija za kreditni rejting S&P Global Ratings nedavno je potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Federacije BiH na razini ‘B+/B’. Istodobno, izgledi su revidirani sa stabilnih na negativne zbog rizika za fiskalnu konsolidaciju i rastućih pritisaka na javni dug.
Prema procjeni S&P-a, nova Vlada Federacije BiH mogla bi imati poteškoće u konsolidaciji proračuna u razdoblju 2027. – 2028., što bi moglo dovesti do bržeg rasta zaduženosti i pogoršanja likvidnosti.
U izvješću se posebno naglašava da će odluka o značajnom povećanju mirovina vjerojatno povećati proračunski deficit Federacije BiH u razdoblju od 2026. do 2028. godine iznad ranijih očekivanja.
Dobre mjere – teška situacija
Treba naglasiti da je ovakva situacija dijelom rezultat pozitivnih poteza vlasti, prije svega značajnog povećanja mirovina i dugo traženog smanjenja doprinosa s ciljem rasterećenja gospodarstva.
Međutim, kombinacija ovih mjera dovela je do većeg pritiska na proračun pa će se Federacija u narednom razdoblju morati više oslanjati na zaduživanje kako bi održala fiskalnu stabilnost. Između ostalog, najavljena je i emisija obveznica na Londonskoj burzi u iznosu od 1,6 milijardi KM.
Istodobno, početkom ove godine usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje da pomogne u suzbijanju sive ekonomije i povećanju proračunskih prihoda, što bi moglo ublažiti postojeće fiskalne izazove.
Je li stanje održivo?
Sve navedeno pokazuje da se mirovinski sustav u Federaciji BiH nalazi na osjetljivoj prekretnici. S jedne strane, povećanje mirovina i rasterećenje gospodarstva kroz smanjenje doprinosa predstavljaju pozitivne i dugo očekivane poteze, ali s druge strane stvaraju dodatni pritisak na javne financije.
U narednom razdoblju ključni izazov bit će pronalazak ravnoteže između socijalne stabilnosti i fiskalne održivosti, uz očekivanja da će mjere poput fiskalizacije i borbe protiv sive ekonomije donijeti nove prihode i ublažiti proračunski teret.
Vrisak.info
