Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je kako će se Hrvatska nastaviti zauzimati za legitimno političko predstavljanje, čime je na diplomatski način poručio što i predsjednik Zoran Milanović prije dva dana kada je ocijenio kako je odluka nova “luđačka” presuda suda čiju je odluku u prvome stupnju teško izmanipulirao bošnjački sudac u njegovu sastavu Faris Vehabović.
– Primili smo na znanje ovu presudu, ali isto tako ponavljamo vrlo jasno da ćemo se zauzimati za legitimno predstavljanje i jednakopravnost konstitutivnih naroda i svih drugih koji žive u BiH. Protiv smo politike i prakse nametanja hrvatskom narodu drugih predstavnika u najviša tijela. To se ponavlja izborom članova Predsjedništva i to se već četiri puta u posljednjih 16 godina dogodilo – rekao je Plenković.
Dodao je kako se tako ne stvara povjerenje među narodima u BiH, prenosi Večernji list BiH.
EU integracije
– A osobito imajući na umu da smo država koja se snažno zalaže za novu fazu institucionalnog odnosa između BiH i EU, a to je otvaranje pregovora. O tome sam razgovarao s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto na Bledu – istaknuo je Plenković. Na kraju je pozvao sve političke aktere da nastave rad na izmjeni Izbornog zakona BiH te, kako je naveo, da se poštuje ustavno načelo ravnopravnosti i nediskriminacije svih konstitutivnih naroda. Većini stranih dužnosnika ovoga tjedna postalo je jasno kako manipuliranje Protokolom 12 na Konvenciju o ljudskim pravima o slobodama, koju nije usvojila većina zemalja članica EU-a, može dovesti do ozbiljnih posljedica na terenu, u realnome životu. Čak i na “sijanje” ideala, što je vjerojatno bio motiv dijelu sudaca koji su podržali Vehabovićevo uvjeravanje. No, ne i predsjedateljici toga Sudskog vijeća Gabriele Kucsko-Stadlmayer koja je uopće bila protiv prihvaćanja Kovačevićeve apelacije.
– Trebao se prvo žaliti SIP-u, a zatim je mogao uložiti žalbu Sudu BiH i na kraju se obratiti Ustavnom sudu. Međutim, on nije tražio ni jedan od tih pravnih lijekova – napisala je ona, dodajući da postojanje pukih sumnji u izglede za uspjeh određenog pravnog lijeka nije valjan razlog. U ovoj apelaciji se i izborno zakonodavstvo BiH osporava na prilično apstraktan način. Uz to, istaknula je kako je Kovačević politički angažiran.
– Poznato je da je podnositelj predstavke politički savjetnik jednog od triju članova sadašnjeg Predsjedništva. Zašto ta osoba ne bi mogla biti kandidat po izboru podnositelja? – zaključila je G. Kucsko-Stadlmayer.
Njezino izdvojeno, i u suštini suprotno mišljenje ocjeni šestero drugih sudaca, daje temelj za reviziju odluke suda. Posebice zato što je sudac Vehabović dio identičnog SDFA kružoka koji ga je 2012. godine na krajnje prijeporan način ugurao u ESLJP, zbog čega se sudac Zlatan Kulenović žalio i samome vodstvu ovoga suda jer je smatrao da uopće nije riječ o kompetentnoj osobi. Podobnoj da. Njegovi medijski uraci na portalima u BiH, u kojima se pokazao kao gorljivi protivnik prava konstitutivnih naroda, automatski bi ga trebali eliminirati iz bilo kakva sustava odlučivanja, a rečenice i wording koje je tamo koristio identični su u apelaciji, ali i sadržaju presude. To pak sugerira kako je riječ o teškoj povredi Statuta te pravosudne institucije.
No, prije toga odluka se treba donijeti u BiH. Jasno je da to neće smjeti napraviti Harisa Bavčić, koja je danima izložena medijskom crtanju mete s već standardnim komentatorskim folklorom izdaje nacionalnih interesa… No, taj Ured agenta Vijeća ministara pred Sudom čine tri zastupnice – uz Harisu Bavčić, i Monika Mijić te Jelena Cvijetić. Sve tri mogu odlučiti o tome.
Odluka o reviziji
– To se radi na temelju procjene bilo kojeg od tri agenta. Što se tiče procjene, konkretno u predmetu “Kovačević protiv Bosne i Hercegovine”, trenutačno je preuranjeno davanje bilo kakvih izjava u pogledu ulaganja žalbe s obzirom na to da je presuda objavljena prije tri dana na engleskom jeziku i trenutačno se prevodi – kazala je Bavčić. Procjena je svakog agenta hoće li podnijeti žalbu. – Presuda je javna, dostupna je i javnosti i preostalim dvjema agenticama. Ako jedan od agenata smatra, recimo, onaj koji je vodio postupak ranije, gdje je donesena presuda u Vijeću od sedam sudaca, da ne treba uložiti takav zahtjev, eventualno se može napraviti službena bilješka. Agent koji smatra da su povrijeđena prava, odnosno da postoje osnove za ulaganje takvog pravnog lijeka, može uložiti zahtjev Velikom vijeću – objasnila je Bavčić.
Izvjesno je, s obzirom na postojanje izdvojenoga mišljenja austrijske sutkinje, kako će se pristupiti reviziji ovoga postupka o čijoj bi prihvatljivosti onda odlučivalo Vijeće u Strasbourgu te ga proslijedilo Velikome vijeću u kojemu je posve transparentna procedura. Za razliku od ove koju je donio Vehabović&Co, u kojoj svi suci nisu čak imali ni uvid u cijeli spis.
Vrisak.info
