Glazba u ugostiteljskim objektima uskoro bi mogla biti tiša ne bi li se i tako pokušalo smanjiti širenje koronavirusa.
Naime, kako Jutarnji list, iz Nacionalnog stožera civilne zaštite, uskoro kreću u razgovore s predstavnicima ugostitelja u kojem će se pokušati dogovoriti smanjenje buke u ugostiteljskim objektima, a tome bi trebalo pridonijeti i smanjenje decibela iz zvučnika što bi ‘snizilo’ ton razgovora posjetitelja, o čemu ovisi kolika će biti snaga širenja virus, javlja Jutarnji list.
Hladnije vrijeme sigurno će povećati broj onih koji će u kafićima i restoranima sjediti u zatvorenim prostorima u kojima je obično glasna glazba, a onda i sami gosti pojačavaju svoj govor. S obzirom na to da se virus korone širi uglavnom kapljično, dijelom i aerosolom, svako pojačavanje govora ili pak vika pomažu mu u širenju.
Po hrvatskim zakonima, ugostiteljski objekti u kojima nije kao obveza u minimalnim uvjetima predviđena glazba, njezina buka može biti samo do 65 decibela što bi bila jačina prosječnog razgovora. Međutim, gotovo je sigurno da je glazba u kafićima ponekad i puno glasnija. Sve su to razlozi zbog kojih stožer namjerava doći do suglasja s ugostiteljima jer u konačnici to i njima samima ide u korist s obzirom na to da u slučaju da se neki kafić registrira kao žarište može se zatvoriti na neko vrijeme.
Razmišljanja stožera podupiru i istraživanja znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta po kojima primjerice smanjenje glasnoće za samo šest decibela u prosječnom govoru može imati isti učinak na sprečavanje širenja virusa kao i udvostručenje ventilacije u prostoriji.
Povećanje glasnoće za 35 decibela, što je razlika između šaptanja i vike, odašilje 50 puta više čestica. Naime, šaptanje stvara buku od 35 decibela, običan razgovor od 65, glasan govor 75, a vikanje 100 decibela, što je 30 više od buke koju stvara gradski promet. Inače, buka od 100 decibela najviše je dopuštena u noćnim klubovima po hrvatskim zakonima.
Vrisak.info
