Hrvatska zaokružuje svoje prometno povezivanje spajanjem krajnjeg juga, odnosno grada Dubrovnika s ostatkom zemlje mrežom autocesta, a upravo je ovih dana u medijima aktualiziran projekt koji se odnosi na gradnju prvih dviju etapa dionice Rudine – Osojnik (poddionice Rudina do Slanog i od Slanog do Mravinjaca), a budući da se radi o iznimno zahtjevnom terenu, projekt će uključivati gradnju većeg broja vijadukata i tunela, piše Večernji list BiH.
Vidljivo je da cjelokupni projekt izgradnje autoceste koja će spajati Metković s Dubrovnikom ima dva strateška segmenta, dio od Metkovića do Pelješkog mosta te dio od Stona, odnosno Dola do Osojnika, tj. zapadnog ulaza u Dubrovnik, a u ovom je trenutku, barem kada je riječ o BiH, u fokusu pitanje hoće li ova dva segmenta prolaziti poluotokom Pelješcem, postojećom brzom cestom.
Kako donosi HRT u svom prilogu, autocesta koja će spajati Metković s Dubrovnikom gradit će se u dvjema fazama. Prva je od Metkovića do Pelješkog mosta i od Dola do Dubrovnika. HRT-ov reporter Matija Mlinarić kazao je za središnji Dnevnik HTV-a kako će bez imalo dvojbe ovo biti najskuplja autocesta u Hrvatskoj. Kada je riječ o rokovima, ona najoptimističnija verzija govori kako bi ove godine mogli početi radovi, a završiti 2029. godine.
Pitanje koje svi postavljaju je ono gdje je Bosna i Hercegovina u toj formuli, a prema svemu sudeći, čini se kako su veći izgledi da će autocesta ipak zaobići BiH, odnosno gradit će se na trasi preko već izgrađenog Pelješkog mosta. Do sada su u igri bile različite varijante, poput one da bi dio autoceste prolazio uskim dijelom zaleđa Neuma, kao i one prema kojoj bi koridor išao Popovim poljem, no, prema svemu sudeći, autocesta će cijelom svojom dužinom prolaziti teritorijem Hrvatske. Proistječe to iz odgovora koji je Euractiv početkom prošle godine dobio od Hrvatskih autocesta (HAC).
– Ovaj dio autoceste, od Rudina do Dubrovnika, s postojećom autocestom A1 bit će spojen u čvoru Metković preko Pelješkoga mosta. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za gradnju autoceste od čvora Metković do Pelješkoga mosta – stoji u odgovoru HAC-a na upit Euractiva.
Portal dubrovnikpress.hr 2023. je također pisao o tome, preciziravši kako bi sa zapadne strane autocesta počinjala od čvora Metković te bi se kretala preko Opuzena do čvora Pelješac. Od čvora Pelješac brza cesta duga 5,5 kilometara vodila bi na čvor Duboka, tj. Pelješki most i dalje na brzu cestu do Stona.
Na istočnoj strani pak gradila bi se dionica Rudine – Osojnik, a u sklopu radova na ovoj dionici izgradit će se 6,6 kilometara brze ceste koja će spojiti čvor Doli s brzom cestom od Stona prema Pelješkom mostu.
Prve reakcije iz BiH govore kako ipak treba pričekati konačni epilog, no jasno je kako se ipak nazire rješenje koje bi uključivalo Pelješac.
Načelnik Neuma Dragan Jurković za Večernji list ističe kako je u ovom trenutku u fokusu hrvatskih vlasti dio od Rudina prema Osojniku, no dodaje i kako mu se čini kako su veće šanse da će se ta dionica preko Pelješca spajati na drugu dionicu koja bi išla od Metkovića. No, dodaje kako, bez obzira na ishod, Neum može imati daljnje perspektive razvoja i prometne povezanosti jer se od općinskog središta do Pelješkog mosta dolazi vrlo brzo, a to bi značilo i da Neum u svojoj blizini ima čvor koji će ga spajati na jedan od najznačajnijih prometnih koridora. S druge strane, Jurković je naglasio i kako je Neum već povezan brzom cestom sa zaleđem i ostakom BiH, a upravo bi se ta brza cesta unutar BiH trebala vezati uz Jadransko-jonsku autocestu.
Također, valja naglasiti i kako, unatoč prvotnim prognozama, Neum nije zabilježio gubitke u turizmu nakon otvaranja Pelješkog mosta. Podaci jasno pokazuju kako ovaj jedini bosanskohercegovački grad na obali Jadranskog mora bilježi izvrsne rezultate u smislu broja posjeta i noćenja, a osim toga, nekadašnje gužve na magistralnoj prometnici kroz općinsko središte postale su stvar prošlosti.
Istodobno, od hrvatske autoceste do Dubrovnika na još izravniji način profitirat će i općina Ravno, ali i cjelokupni jugoistok Hercegovine jer se trenutačno gradi prometnica od ove općine do Slanog u kojemu će, kao što je poznato, postojati čvor. Ravno ovime dobiva izravnu povezanost na žilu kucavicu hrvatskog juga, što će mu mnogo značiti u smislu gospodarskog jačanja, kao i prepoznavanja brojnih turističkih potencijala kojima raspolaže. Nije naodmet spomenuti i kako je u fokusu prometnica koja povezuje Ravno i Hutovo, a njezinom revitalizacijom bit će zaokružen svojevrsni prometni prsten ovoga dijela BiH, ali i susjedne Hrvatske.
S druge strane, jug Hercegovine, osim brze ceste Stolac – Neum, kao i koridora Vc na postojećoj trasi, bit će prometno valoriziran kroz još jednu autocestu, i to na Jadransko-jonskom koridoru, a upravo će se na širem prostoru Čapljine graditi jedno od najvećih prometnih čvorišta u ovom dijelu Europe. U ovom je trenutku u fokusu struke dionica Stolac – međuregionalni čvor Počitelj dužine 23 km, a u konačnici sve četiri lokalne zajednice juga i jugoistoka Hercegovine (Čapljina, Stolac, Neum i Ravno) čekaju bolji dani kada je riječ o infrastrukturnom uvezivanju, koje u pravilu sa sobom nosi i nove perspektive razvoja drugih gospodarskih djelatnosti.
Vrisak.info
