Iako prebrojavanje glasova još nije završeno, a Središnje izborno povjerenstvo BiH se “pogubilo” u cijelom procesu, postizborni odnos političkih snaga okvirno je poznat, piše Večernji list BiH. Dovoljno da se već može krenuti s prvim međustranačkim razgovorima o uspostavi vlasti na svim razinama.
Pregovaračka platforma
Zahvaljujući izbornom rezultatu, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) jedini su nezaobilazan čimbenik u toj priči. Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović za sutra je zakazao prvi sastanak o toj temi, i to s čelnicima stranaka koje su dio HNS-a. Cilj je utvrditi pregovaračku platformu i načela kako bi se već idućeg tjedna mogli otvoriti razgovori s bošnjačkim i srpskim strankama koje imaju izborni legitimitet. Da je HNS spreman prednjačiti u procesu uspostave vlasti kako bi proces bio okončan do kraja godine, najavio je Čović i u pismu poslanom relevantnim predstavnicima međunarodne zajednice.
– Dok čekamo konačne rezultate izbora, i ovim putem izražavamo apsolutnu spremnost političke i programske suradnje sa svim strankama i predstavnicima koji su dobili povjerenje svojih naroda kako bismo formirali vlast na svim razinama što je prije moguće, a najkasnije do kraja ove godine. To mora biti prioritet svih nas. Nadalje, žurne ograničene izmjene Ustava i izbornoga zakonodavstva u skladu s presudama Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH ostaju preduvjet za političku stabilnost i napredak države prema Europskoj uniji – istaknuo je Čović. Spremnost da idu u sastavljanje vlasti s HNS-om iskazale su obje vodeće političke snage među Bošnjacima. Čelnik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da će se rado odazvati Čovićevu pozivu na pregovore o formiranju vlasti, a sličnu poruku šalje i “trojka”. Međutim, s njihove strane postoje i određene kalkulacije koje su, prije svega, vezane uz pokušaje sudskog osporavanja odluka koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Što želi “trojka”
Dužnosnik SDP-a Zukan Helez izjavio je da su stranke okupljene u bloku sa SDP-om postigle dogovor da se ne ide u formiranje vlasti sve dok se ne razjasni točna metoda popunjavanja Doma naroda FBiH te dok državni Ustavni sud ne odluči po žalbi Željka Komšića o ustavnosti odredbi izmjena Ustava FBiH koje je također nametnuo visoki predstavnik u BiH.
Iako stranke “trojke” poručuju kako ne žele suradnju sa SDA, čini se da su spremne pod svoje okrilje primiti DF, što bi onda otežalo postizborne razgovore s HNS-om. Što se tiče RS-a, jasno je da će SNSD i njegovi koalicijski partneri imati nadmoćnu većinu u entitetskom parlamentu, a svaki pokušaj uspostave državne vlasti bez ove stranke rizičan je i samo vodi u dodatnu nestabilnost. Matematički će to vjerojatno biti moguće, ali to bi značilo da se vlast ne uspostavlja po vertikali, što se do sada pokazalo kao siguran put u krize i blokade.
Rokovi za uspostavu vlasti u BiH
Ustav BiH kaže da će i Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH biti sazvani najkasnije 30 dana nakon njihova izbora. Nadalje, predsjedatelja Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH. Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma PS BiH. Zastupnički dom Parlamenta FBiH bit će prvi put sazvan najkasnije 20 dana nakon objavljivanja rezultata izbora. Skupštine županija biraju svoje izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH u roku od 30 dana od dana ovjere rezultata izbora. Izbor izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH provodi se najkasnije 30 dana od dana ovjere izbora. Skupštine županija prvi put bit će sazvane najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora.
Vrisak.info
