Najčešći komentar koji se može čuti na ulicama je “kako je sve skupo”, čime se uglavnom aludira na cijene osnovnih životnih namirnica. Upravo zbog rasta cijena hrane kupci mijenjaju navike – kupuju manje količine, robu slabije kvalitete i obilaze brendove. Pad standarda osjećaju i prodavači na tržnicama.
– Ljudi kupuju hranu jer se bez nje jednostavno ne može. Imate socijalni raspon, kao i u svemu. Oni koji imaju više novca više kupuju, kao i do sada, dok ljudi s manjim prihodima, kojih je većina, kupuju još manje količine – kažu prodavači s tržnice za Večernji list BiH.
Službeni podaci
Njihove riječi potvrđuju i službene statistike. Naime, vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama u BiH u prvom tromjesečju iznosila je 7,105.191 KM i manja je za 9,8 posto nego u istom razdoblju prošle godine. U prvom tromjesečju ove, u odnosu na isto prošle godine, povećanje vrijednosti prodaje zabilježeno je kod povrća za 4,1 posto i peradi za 5,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Smanjenje vrijednosti prodaje zabilježeno je kod žitarica za 5,4 posto, krumpira za 17 posto, voća za 9,6 posto, proizvoda životinja za 18,7 posto te ostalih proizvoda za 26,7 posto. U strukturi ukupne prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama u BiH u prvom tromjesečju povrće je sudjelovalo s 33,6 posto, žitarice s 1,1 posto, krumpir sa 6,9 posto, voće s 22,4 posto, perad s 3,1 posto, proizvodi životinja s 26,3 posto, ostali proizvodi sa 6,5 posto. Kupovna moć građana konstantno pada. Rast plaća i mirovina ne prati rast cijena. Naime, cijene se približavaju onima u EU, dok su primanja nekoliko puta manja.
Ovo potvrđuju i službene statistike. Naime, cijene proizvoda u prošloj godini u BiH su iznosile 85 posto od prosjeka EU-a, pokazuju podaci Eurostata, Ureda EU zaduženog za statistiku. Kako se navodi u konačnim podacima ove statističke institucije, u okviru projekta “Paritet kupovne moći” razina cijena u skupini hrane i bezalkoholnih pića u prošloj godini u BiH iznosila je 85 posto prosjeka EU-a. Od zemalja iz regije Hrvatska je zabilježila najvišu razinu cijena hrane, koja iznosi 102 posto, odnosno dva posto iznad prosjeka EU-a. Slijede Srbija (96 posto od prosjeka EU-a), Albanija (91), Crna Gora (87), kod kojih su više cijene hrane nego u BiH, dok su u Sjevernoj Makedoniji niže cijene i iznose 68 posto od prosjeka EU-a.
Plaća samo za hranu
Što se tiče razine cijena potrošnih dobara i usluga, Hrvatska bilježi najvišu razinu cijena, koja iznosi 76 posto prosjeka EU-a, dok Srbija i Albanija bilježe razinu cijena od 68 i 66 posto.
U BiH je razina cijena 58 posto europskog prosjeka, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 52 posto. Od zemalja EU-a Danska bilježi najvišu razinu cijena od 143 posto prosjeka EU-a, a slijedi Irska sa 142 posto. Luksemburg je na 135 posto prosjeka pa slijede Finska (125) i Nizozemska (118). Najniže razine cijena zabilježene su u Mađarskoj (76 posto), Poljskoj (66) te Rumunjskoj i Bugarskoj (60). Iz Eurostata su naveli da se indeksi cijena prikazani u priopćenju zasnivaju na prosječnim godišnjim cijenama, koje se prikupljaju za oko 2000 usporedivih proizvoda i usluga, omogućavajući zemljama da prikupe cijene za dovoljan broj reprezentativnih proizvoda. Došli smo u situaciju da je, nakon svega ostalog, i hrana postala luksuz. Da bi čovjek prehranio obitelj, ako doslovno pričamo samo o hrani, nije dovoljna prosječna plaća u BiH. S druge strane, u Njemačkoj se obitelj može prehraniti s 30 posto jedne prosječne plaće.
Vrisak.info
