Održavanje intenziteta i razine javnih investicija u vremenu usporene ekonomske aktivnosti, ali i geopolitičkih previranja koja nameću sasvim novu realnost na tržištu, od iznimnog je značaja.
Još je važnija podrška koju Europska unija i njezine financijske institucije pružaju bosanskohercegovačkim vlastima i poduzećima u procesu realiziranja projekata prometnog uvezivanja.
Fokus na cestovnom uvezivanju
Kada se govori o cestovnom uvezivanju, trenutno je u Bosni i Hercegovini fokus na nekoliko ključnih geografskih područja. Na samom južnom kraju koridora Vc, otprilike na granici Mostara i Čapljine, traju radovi na probijanju tunela Kvanj, jednog od najdužih tunela u BiH, koji je dio dionice tunel Kvanj – Buna.
Večernji list uvjerio se u intenzitet radova koji pokazuju kako je fokus na svladavanju geografskih prepreka koje diktiraju dinamiku i poziciju buduće trase, koju je potrebno, kolokvijalno rečeno, “spustiti” s Dubravske visoravni u Mostarsku kotlinu, odnosno Bišće polje.
Desna tunelska cijev tunela Kvanj bit će dužine 2.645 metara, a lijeva 2.720 metara. Cjelokupna dionica tunel Kvanj – Buna duga je 5,10 kilometara, a njezinim završetkom stvorit će se pretpostavke za uvezivanje s već izgrađenim dionicama prema jugu, prvenstveno s dionicom Buna – Počitelj, a zatim Počitelj – Zvirovići i Međugorje – Bijača.
Početak probijanja tunela predstavlja važnu prekretnicu u nastavku izgradnje koridora Vc, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u BiH.
Dinamika radova na sjevernom kraku
Dok Hercegovina tek očekuje novi infrastrukturni zamah, dinamika radova na sjevernom kraku bila je na vrhuncu proteklih mjeseci, a uskoro će rezultirati s oko deset novih kilometara autoceste.
Riječ je o dvjema dionicama: Poprikuše – Nemila, dužine oko 5,5 kilometara, na kojoj se nalazi i trenutačno najduži tunel na koridoru Vc – tunel Bosna (ranije Golubinja), dug 3,6 kilometara, te Nemila – Vranduk, gdje se u fokusu gradnje nalazi dvije trećine dionice.
Cijela dionica dužine 6,2 kilometra uključuje sekciju 1 od oko 4 kilometra. Završetak preostalog dijela poddionice planiran je sredinom sljedeće godine, a značajan objekt na toj dionici je tunel T1, odnosno tunel Stara stanica, dug 1,4 kilometra. Puštanje u promet očekuje se u idućih nekoliko mjeseci.
Također, krajem godine ili početkom iduće bit će završen dio dionice Putnikovo Brdo 2 – Medakovo, od petlje Usora do petlje Medakovo. Na dijelu od Doboja do Zenice trenutačno je aktivno šest gradilišta: Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimica, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca.
Strategijski značaj mostova Gradiška i Svilaj
Na krajnjem sjeveru BiH završeni su infrastrukturni radovi na dva velika, strateški značajna mosta – Gradiška i Svilaj. Most Gradiška povezuje dionice autoceste prema Banjoj Luci, a Svilaj prema Doboju i Zenici.
Svilaj je u prometu temeljem privremenih odluka, dok preko novog mosta kod Gradiške još nije omogućen promet zbog neizvršene kategorizacije prijelaza.
Uskoro se očekuje susret bh. izaslanstva s kolegama iz Hrvatske radi utvrđivanja svih pravila vezanih uz carinu i prijevoz robe, kako bi novi granični prijelaz postao operativan što je prije moguće.
Ovaj proces vjerojatno će obuhvatiti i granični prijelaz Svilaj, koji nema stalno riješen status, već Vijeće ministara svake godine donosi posebnu odluku o njegovom otvaranju za međunarodni promet putnika i određenih vrsta robe.
Financijska podrška Europske unije
Most Gradiška jedan je od 13 investicijskih grantova koje je odobrila Europska unija u vrijednosti većoj od 225 milijuna eura. Ukupna vrijednost radova izgradnje iznosi 19,5 milijuna eura, dok nadzor iznosi 1,8 milijuna eura.
Trošak gradnje podjednako su financirale Hrvatske ceste u ime Republike Hrvatske i Ministarstvo prometa i veza BiH.
Drugi projekt, most Svilaj, plod je suradnje dviju zemalja i potpore EU-a. Most je dio međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora Vc, koji povezuje središnju Europu s hrvatskim Jadranom.
Da bi paneuropski prometni pravci dobili punu vrijednost, potrebno je okončati aktivnosti unutar BiH. Procjene govore da će, barem kada je riječ o Federaciji BiH, 2030. godine biti završene sve dionice autoceste na koridoru Vc. Tempo realizacije najzahtjevnijih dijelova, posebno probijanja tunela Prenj, ključan je za ostvarenje ovog cilja.
Od suštinskog značaja bit će i daljnja podrška Europske unije, odnosno EIB-a i EBRD-a, koji su ključni financijski partneri BiH.
Vrisak.info
