Kako bi preživjeli, građani Bosne i Hercegovine sve više se zadužuju za potrošnju.
Od ukupnog zaduženja koje iznose više od sedam milijardi maraka, čak 75 posto se odnosi na kredite za opću potrošnju. I dok ekonomski stručnjaci nude rješenja za ublažavanje krize, vlast šuti.
“Počinjemo živjeti na kredit”. Ovom rečenicom većina građana opisuje puko preživljavanje zbog svakodnevnog rasta cijena i niskih primanja. Prema podacima Centralne banke, više od sedam milijardi KM iznosi zaduženost stanovništva naše zemlje za nenamjenske kredite. A skoro svaki punoljetni građanin, dužan je komercijalnim bankama više od tri tisuće KM.
“Prema podacima entitetskih Agencija za bankarstvo na kraju trećeg kvartala zaduženost građana iznosi oko 7,7 milijardi KM. U ukupnim kreditima građana, ovi krediti čine oko 75 posto. Nominacija ovih kredita ne čudi s obzirom na to da pored nekakvih zadovoljenja tekuće potrošnje iz ovih kredita, građani često ove kredite iskoriste i za zadovoljavanje stambenih potreba”, kaže za BHRT Vesna Papić, iz Odjela za financijsku stabilnost Centralne banke BiH.
Procjenjuje se da je u našoj zemlji svako šesto domaćinstvo siromašno. Da bi preživjeli većina pokušava naći dodatno zaposlenje. “Ako uzmemo u obzir da dvoje zaposlenih u jednoj četveročlanoj obitelji radi po najnižoj cijeni rada, ako uzmemo u obzir da 40 posto potrošačke korpe otpada dan na prehrambene troškove, to je zaista mnogo i drugi aspekti u toj potrošačkoj korpi trpe”, mišljenja je Dušan Srdić, Udruga za zaštitu potrošača “Reakcija”, Banja Luka.
Za izlaz iz ove situacije potrebno je mnogo toga. Ekonomski stručnjaci predlažu rješenja među kojima je i obustava plaćanja akcize na gorivo. To bi, kažu, značajno utjecalo na smanjenje troškova prijevoza roba i hrane koju kupujemo.
“Ono što je najteže u cijeloj priči je da o investicijama ili projektima koji mogu da dovedu do zaposlenja, vlast ne brine, kako na entitetskom tako ni na bh. razini.
Nemamo zaštitu domaće proizvodnje, primarno poljoprivredne kada dođe berba, mi nemamo nikakve stimulacije za ljude koji žele da proizvedu svoju hranu”, kaže za BHRT Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak.
“Problem je što nema instrumenata. Nema na razini zemlje monetarne politike. Nema politike deviznog kursa. Ima fiskalna politika. kakva je fiskalna politika? Ona je podijeljena.Na nivou države indirektni porezi PDV, carine, trošarine, a direktni porezi na razini entiteta a u slučaju Federacije i kantona. Dakle ostao jedan instrument koji je fragmentiran, nekoordiniran. Prema tome, kako onda na zelenu granu”, kazao je Vjekoslav Domjan, ekonomski stručnjak.
I dok struka nudi rješenja kako bismo došli na zelenu granu, većina političara šuti. Njima je dobro s plaćom koja je osam puta veća od prosječne plaće građana, što nema nigdje u Europi.
Vrisak.info
