Od početka 2024. godine stanovnike Bosne i Hercegovine potresao je niz tragičnih događaja, piše Večernji list BiH.
Za manje od tri mjeseca u Sarajevskoj županiji evidentirano je čak osam pucnjava. Kada je riječ o Sarajevu, već prvog dana 2024. godine došlo je do upotrebe vatrenog oružja u Paromlinskoj ulici. Na Amira Pašića Faću pucao je Benjamin Delalić. Zatim je 6. siječnja u sarajevskoj općini Centar došlo do aktiviranja nepoznate eksplozivne naprave. Srećom, nije bilo ozlijeđenih osoba, a ni materijalne štete.
U noći 22. siječnja stanovnike Sarajeva uznemirila je pucnjava u ugostiteljskom objektu Que pasa. Adin Memić (23) pucao je u dvije osobe. Uslijed ranjavanja D. P. (23) je zadobio ozljede opasne za život, dok je F. H. (23) zadobio lakše tjelesne ozljede. U noći s 28. na 29. siječnja, zbog navodnih razmirica u prometu, ubijen je 19-godišnji Faris Pendek.
On je ubijen u sarajevskom naselju Otoka u trenutku kada se nalazio u vozilu s još trojicom prijatelja. Faris i njegovi prijatelji naišli su na Adema Šumana (23) koji je od ranije poznat policiji po kršenju zakona i korištenju narkotika. Nakon, kako se pretpostavlja, kraće verbalne prepirke iz nepoznatih razloga Šuman je udario vozača i suvozača u automobilu u kojem se nalazio Faris.
Zatim se vratio do automobila i uzeo pištolj kojim je upucao Farisa. Bio je u bijegu te se, kada je saznao da je njegov identitet otkriven, predao u pratnji odvjetnika. Imao je dva pomagača koja se također nalaze u pritvoru. Krajem siječnja dogodilo se monstruozno ubojstvo Saše Kulišića iz Doboja, a u kojem su sudjelovali i članovi njegove obitelji.
Policijskom istragom otkriveno je da je on tri mjeseca trovan tabletama koje su namijenjene osobama koje su psihički bolesnici te se izdaju na recept.
Početkom veljače je u Banjoj Luci ubijen i Zvonimir Stefanović (53). Njega je ubila njegova partnerica Milica Diljević (31) ubodom nožem u srce te je iskrvario nasmrt. U Tuzli je ubijena Amra Kahrimanović (52). U nju je u ugostiteljskom objektu pucao policajac Elvis Ćustendil. To je samo dio kriminala koji se događa na ulicama bh. gradova. Dok policijska tijela diljem BiH tvrde kako je sigurnosna situacija zadovoljavajuća, građani se pitaju koliko su sigurni i štiti li ih uopće itko. Očigledno je da sustav ne funkcionira kako bi trebao.
Dok se nadležni hvale da su zakoni dobri, očito se ne provode, pa su kao takvi često vjetar u leđa simpatizerima kriminala. Je li zakazao sustav ili je problem percepcija pojedinca?
– Ne osjećam se sigurno na ulici, u večernjim satima i ne izlazim. Jednom su me već napali ispred zgrade i otrgnuli mi lančić. Mislim da su građani prepušteni sami sebi i da ih nitko ne štiti – kazala nam je starija gospođa.
Stručnjak za maloljetničku delinkvenciju Mićo Letić stava je da je problem u nefunkcioniranju državnih institucija. Kaže da sigurnosne agencije zaostaju dva do tri koraka za svim novopristiglim modalitetima, odnosno načinima izvršenja kaznenih djela. Smatra i da je, kao takva, Bosna i Hercegovina pogodno tlo za razvoj svih vrsta kriminala.
– BiH plaća visoku cijenu nečinjenja i nepostojanja tih kontinuiranih aktivnosti na polju sprječavanja, otkrivanja te, naravno, preveniranja svih aspekata koji mogu dovesti članove zajednice u sukob s kriminalom – kazao je za BHRT Letić
Isti stav kao Letić dijele i iz Centra za sigurnosne studije. Smatraju da, ako se nadležne institucije ne mogu same nositi s izazovima, onda bi trebale potražiti pomoć akademske zajednice ili barem kroz primjere uređenijih zemalja pronaći model rješenja.
– Političari pričaju o ratu, o sukobima u Parlamentu i Skupštini RS-a, županija. Vidimo nemile scene naših izabranih dužnosnika. Na TikToku imamo uratke iz kriminalnog miljea. Sve to utječe na mlade osobe i na sigurnosnu situaciju u društvu – smatra Denis Hadžović, ravnatelj Centra za sigurnosne studije.
Vrisak.info
