General Zlatan Mijo Jelić tijekom gostovanja u emisiji Kompas je rekao kako je nužna revizija haaške presude Herceg-Bosni, a dugoročni cilj ostaje Republika.
„Cilj hrvatskoga naroda dugoročno mora biti uspostava Hrvatske Republike unutar međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine“, rekao je na Dan Herceg-Bosne i pada Vukovara general HVO-a i HV-a Zlatan Mijo Jelić.
„Nadam se da će se posložiti geopolitičke okolnosti i da će sve ići u tom smjeru“, dodao je.
Objasnio je kako je HZ Herceg-Bosna osnovana upravo na Dan pada Vukovara jer je hrvatski narod uvidio da je velikosrpska agresija prenesena na BiH kada su ubijeni civili u selu Ravno.
„Hrvati su bili svjesni da se moraju sami organizirati jer su vidjeli da od središnje vlasti u Sarajevu nema nikakve pomoći. Alija Izetbegović je tada govorio ‘ovo nije naš rat’, a već je 28. listopada 1991. potpisao vojni sporazum s Islamskom Republikom Iran u kojem je navedeno da će sva vojna pomoć za Muslimane u BiH ići preko Republike Hrvatske i preko većinski hrvatskih prostora.“
General Jelić je istaknuo kako se sjeća da je reviziju presude vojnom i političkom vodstvu Republike Herceg-Bosne najavila Vlada RH te da bi o tome trebalo pitati političke predstavnike u BiH i RH. „Mislim da pod hitno treba podnijeti podnesak za reviziju, jer ta haaška presuda nije utemeljena na povijesnim činjenicama, na pravu i pravdi – to je čista politička presuda.“
Usporedio je dvostruke aršine prema Slobodanu Praljku i Rasimu Deliću. „Digla se histerija što je generalu Praljku u jednom groblju postavljena bista. S druge strane na pogrebu načelnika Generalštaba Armije BiH Rasima Delića, koji je također presuđen za ratne zločine, vjerski obred vodio je Mustafa Cerić.
Govor je održao tadašnji član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, tadašnji ministar obrane Selmo Cikotić. Pogrebu su nazočili mnogi politički, vjerski i drugi javni uglednici Bošnjaka u BiH. Znači jedni kriteriji vrijede za Bošnjake, a drugi za Hrvate“, istaknuo je general Jelić.
Kazao je da se Hrvatima za ratne zločine sudi po strožem zakonu iz 2003., a Bošnjacima po zakonu iz bivše SFRJ jer mnoge optužnice protiv hrvatskih ratnih zapovjednika i hrvatskih branitelja ne bi mogle biti podignute prema zakonu iz bivše SFRJ.
„Zato je i donesen taj novi zakon, ali to je nepravedno suđenje. Zakon iz bivše SFRJ ne poznaje UZP, selektivnu zapovjednu odgovornost, a kazne su znatno blaže nego prema zakonu iz 2003.“, kazao je general Jelić.
Upozorio je na sustavno suđenje hrvatskim zapovjednicima i vojnicima od Posavine, preko središnje Bosne do Hercegovine: „Optužnice kreću iz sarajevske kuhinje. Cilj je novo etničko čišćenje. Hrvate i HVO svesti pod zločinačku organizaciju, a Federaciju pretvoriti u bošnjački entitet. Gdje god su se Hrvati obranili tu se dižu optužnice.“
Pravna agresija i aparhejd
Dodao je kako je međunarodni sud u Strasbourgu u više navrata naložio da se svima mora suditi prema zakonu koji je vrijedio u vrijeme počinjenja djela.
„Pravosuđe i Sud BiH to negiraju te i dalje podižu optužnice protiv hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih zapovjednika prema kaznenom zakonu BiH iz 2003. godine te na taj način nad njima provode pravnu agresiju i oblik aparthejda“, kazao je.
Upitan postoje li elementi genocida nad Hrvatima u BiH, s obzirom na sustavno ubijanje civila i zarobljenika hrvatske nacionalnosti, ritualno iživljavanje, masovno odvođenje u konc-logore, dovođenje u životne uvjete u kojima ne mogu opstati te zatiranje svakog traga njihova postojanja, kazao je da zasigurno postoje i elementi genocida.
„Nitko ne spori Ahmiće i Stupni Dol i to je djelo neodgovornih pojedinaca. Mogu reći da ni jedan hrvatski ratni zapovjednik nije zapovjedio ni jedan zločin. Bio sam dva puta u Haagu i nikada nisam vidio ni jedan takav dokument. Da je bilo zločina bilo ih je, to je rana i nitko ne negira pijetet svih žrtava, ali jedne zločine uveličavat, a druge umanjivat ili prešućivat nije dopustivo“, kazao je general Jelić.
Dodao je kako hrvatska javnost nije dovoljno upoznata s tim da je u sjeverozapadnoj Bosni ubijeno preko šest stotina hrvatskih civila u mjestima gdje nije bilo sukoba za vrijeme Domovinskog rata.
Jelić je detaljno naveo i druge zločine nad hrvatskim civilima, zarobljenicima i vojnicima tijekom Domovinskog rata.
Kazao je kako devedeset posto zločina nad Hrvatima u BiH nije procesuirano. „To su činjenice sa suda. Procesuirani su samo izvršitelji, a nitko nije odgovarao po zapovjednoj odgovornosti.“
Brutalna poruka Hrvatima Bugojna
Komentirao je i prijetnje rušenja križa na Humu te događaj u Bugojnu, gdje se pojavila grupa muškaraca u vojnim odorama, arapskim natpisima, palestinskim zastavama i s oružjem, postrojena u prostoru bivše vojarne „Admir Ljubuškić-Šutak“, nakon čega je održana demonstracija vještina gađanja i trening pod nazivom „Tajna Titove vile“ te je kazao kako je ovo dokaz u kakvim okolnostima živimo.
„Ova poruka naoružanih ljudi, koji kao dio navodne sportske aktivnosti provode izobrazbu upravo u onim mjestima gdje su počinjeni brutalni zločini nad Hrvatima, a uz prisustvo načelnika Bugojna koji je otvorio ovo natjecanje, šalje brutalnu poruku kompletnom hrvatskom narodu u BiH. Takve scene i događaji ne doprinose ni pomirenju ni relaksaciji odnosa, kako to često navodi Bakir Izetbegović“, kazao je general Jelić.
Obitelji poginulih i branitelji
Objasnio je kako je s 25 godina imenovan generalom. Upitan je li istinita priča o „čudu od deteta“ rekao je kako je čuo da je Ratko Mladić, nakon operacije na Kupresu pitao generala Rosu ‘Pa ko je to čudo od deteta?’, „a je li to istina ili nije, ne znam“, kroz smijeh se prisjetio Jelić. „No to nije važno – najvažniji su obitelji poginulih i branitelji. Bez njih ne bi bilo slobode hrvatskog naroda u BiH i samostalne Hrvatske“, poručio je.
Istaknuo je kako Republika Hrvatska mora pokrenuti postupak revizije državljanstva u BiH radi svoje nacionalne sigurnosti. „Državljanin ne može biti onaj koji radi na destabilizaciji BiH, koji širi povijesni revizionizam i koji vodi specijalnu rat protiv hrvatskoga naroda u BiH i protiv same RH.“
Od samih početaka 1991. godine uključuje se u Domovinski rat. S 22 godine bio je zapovjednik obrane Mostara. Postrojbe Specijalne policije pod njegovim zapovjedništvom dale su veliki doprinos u operacijama – od Cincara, Zime ’94., Skoka 1 i 2, Ljeta ’95., Oluje, Maestrala do Južnog poteza.
Na sjednici Hrvatskoga sabora 1995. godine predsjednik Tuđman naveo ga je među časnike koji su se osobito istaknuli u bojnim pothvatima tijekom Domovinskog rata.
O istrazi koja se protiv njega vodila više od dvadeset godina, obučavanju bošnjačke vojske u Hrvatskoj koja je kasnije činila zločine nad Hrvatima u BiH, lažnim svjedocima, NK Širokom Brijegu te što radi danas više u videu emisije Kompas RTV-a Herceg-Bosne.
Vrisak.info
