Građani iz svih dijelova BiH odlaze iz zemlje. Osobito odlaze ljudi iz manjih mjesta. Razloga za odlazak je mnogo. Koliko ima mladih, koliko starih, koliko je građana otišlo iz zemlje? Je li se itko vratio? To su samo neka od pitanja na koja BiH nije imala odgovor ni prošle godine, iako je prošlo deset godina od posljednjeg popisa. Novi popis očito nikome nije prioritet. A da nas je sve manje, dokaz su pusta sela, piše Večernji list BiH.
Manje novorođenčadi
Tijekom proteklog desetljeća BiH je napustio veliki broj građana, kako zbog političke situacije i korupcije u zemlji tako i zbog visoke stope nezaposlenosti i lošeg ekonomskog stanja. Iako nema preciznih službenih podataka o broju građana Bosne i Hercegovine koji su napustili domovinu i otišli živjeti i raditi u druge države, neka istraživanja nevladinih organizacija pokazuju da je BiH tijekom proteklih desetak godina napustilo nekoliko stotina tisuća ljudi. U BiH je danas, u odnosu na prije 30-ak godina, upola manji broj rođene djece. Jako malo djece se rađa, puno stanovnika umire i previše mladih odlazi. BiH je prije 30-ak godina imala godišnji prosjek živorođene djece od 60.000. Danas BiH ima godišnji prosjek od 24.000 djece. To znači da se danas rađa upola manje djece. Unatoč svim pronatalitetnim mjerama, demografska slika u RS sve je poraznija, čemu svjedoči i konstantan pad broja novorođenčadi, ali i činjenica da u pojedine male općine rode nisu sletjele dulje od dva desetljeća. Plač bebe prošle godine nije se začuo u općinama Kupres RS, Istočni Mostar i Istočni Drvar, u kojem se, kako kažu, više i ne sjećaju kada je u matičnu knjigu rođenih upisano novorođenče. U općini Istočni Drvar, koja ima oko 200 stanovnika, istaknuli su da je u matičnu knjigu rođenih beba posljednji put upisana 2000. godine, dok ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju sklopljeni brakovi, tako da je unatrag nekoliko godina samo 2021. godine zabilježeno jedno vjenčanje. Da i druge lokalne zajednice diljem Republike Srpske dijele sličnu sudbinu, potvrđuju podaci Fonda za dječju zaštitu RS-a, na čiju su adresu lani stigla 8192 zahtjeva za pomoć i opremu novorođenčeta. Godinu prije bilo je 8785 takvih zahtjeva, a 2021. godine 9321.
Pusta sela
Koliko je situacija katastrofalna, govori i podatak da se u pojedinim općinama zatvaraju i banke. Manji je obrt kapitala pa se gase i poslovnice banaka. Slučaj je to s općinom Rudo, gdje je pred kraj prošle godine zatvorena jedina banka. Za samo tri mjeseca u gradiću Rudo na jugoistoku RS-a zatvorene su jedina mesnica, ćevabdžinica i banka te gradska kavana, a sve su glasnije priče da posljednje dane odbrojavaju i ljekarna i poljoprivredna zadruga. Rudo, koje je sjedište istoimene općine, već odavno nema pekarnicu, kiosk, restoran, supermarket, kino, aktivan dom kulture. Sav društveni život svodi se na dvije kladionice, tri slabo posjećena kafića i četiri male, ne baš osobito opskrbljene trgovine mješovite robe. Za sve ostalo Ruđani moraju putovati u Višegrad, udaljen više od 40 kilometara, a s obzirom na brdovit teren, to putovanje zna potrajati i čitav sat. Tri mjeseca ranije s radom je prestala i jedina banka u Čajniču. Neosporna je činjenica da sela odumiru jer, prema posljednjim podacima iz popisa stanovništva 2013. godine, više od 300 sela potpuno je prazno. Statističari objašnjavaju da se u posljednjih deset godina gotovo 100.000 ljudi iz cijele BiH naselilo u dvadesetak većih gradova. Danas se navodi da je približno 500 sela u Bosni i Hercegovini sablasno prazno, a gotovo 1500 ih ima nešto manje od deset stanovnika. Mladi su otišli, a starih je sve manje. Njive i livade zarastaju u šumu, a oni uporni su još tu da prožive staračke dane na svom ognjištu. Slika je to brojnih sela diljem BiH. Nažalost, nakon sela, u BiH su počele odumirati i općine. Unatoč demografskim mjerama kojima različite razine vlasti pokušavaju zaustaviti trendove odlaska čitavih obitelji iz BiH, stopa nataliteta uglavnom pada u većini administrativnih organizacija, a u kontekstu Federacije u čak 9 od 10 županija. Dakle, postoji i jedan pozitivni primjer – ZHŽ. U proteklom petogodišnjem razdoblju (od 2018. do kraja 2022. godine) jedino u ZHŽ-u zabilježen je porast broja rođene djece.
Vrisak.info
Oni u Rudom sad ce svi u kolo! !!!
Sta nji briga!