Federacija Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima vezanim za individualnu potrošnju, koja po stanovniku iznosi svega 44 posto prosjeka Europske unije.
U uvjetima tržišne liberalizacije, domaća trgovina mora biti prepoznata kao ključni stup gospodarskog razvoja, uz istodobno jačanje konkurentnosti i povećanje udjela domaćih proizvoda.
Jedan od ključnih koraka u tom procesu uključuje pokretanje vlastitih robnih marki, kao i osiguravanje bolje opskrbljenosti u blizini mjesta stanovanja, čime bi se potrošačima omogućila dostupnija i raznovrsnija ponuda lokalnih proizvoda.
Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić i federalni ministar trgovine Amir Hasičević potpisali su sporazum o partnerskoj suradnji za izradu strategije razvoja trgovine Federacije BiH.
Kako je kazao Šantić, time Gospodarska komora Federacije BiH preuzima aktivnu ulogu u organizaciji procesa izrade Strategije razvoja trgovine, piše Večernji list.
Ova strategija će biti rezultat zajedničkog rada svih relevantnih aktera, uključujući predstavnike trgovinskog sektora, sindikata, akademske zajednice i civilnog društva.
– Naš cilj je stvoriti održiv i konkurentan trgovinski sektor koji će doprinijeti ekonomskom razvoju Federacije BiH i poboljšanju životnog standarda naših građana. Mi ćemo iskoristiti svoje iskustvo i kapacitete kako bi zacrtani ciljevi i vizije bili obuhvaćeni – rekao je predsjednik Šantić.
Ministar Hasičević navodi kako je cilj osigurati strateški okvir za razvoj trgovinskog sektora kroz unaprjeđenje zakonodavstva, institucionalne podrške, digitalne transformacije i uključivanja domaćih proizvoda kako bi se ojačala tržišna konkurentnost i stvorilo inkluzivno poslovno okruženje.
Namjera je da se trgovinski sektor kroz realizaciju strateških ciljeva pozicionira kao stabilan i moderan stup gospodarstva Federacije BiH u kojem su ravnoteža tržišnih uvjeta, zaštita potrošača, inovacije i regionalna integracija ključni elementi održivosti.
O tomu koliki je značaj trgovine dovoljno govori i podatak kako gotovo dvije trećine BDP-a čini osobna potrošnja.
Praksa u tranzicijskim zemljama pokazala je kako se domaća trgovina može održati samo okrupnjavanjem te kako koncentracija trgovine uvjetuje koncentraciju ponude koja će cijenom, kvalitetom, rokovima isporuke i dizajnom moći doći na police prodajnih mjesta.
U tom smislu ključno je ići u smjeru pokretanja trgovačkih marki. Riječ je o obliku povezivanja proizvodnje i trgovine koji jamči zastupljenost domaćih proizvoda na policama.
Izrada strategije razvoja trgovine posljedica je strateškog određenja Vlade FBiH, a pritom će se, uz usklađivanje legislative s onom europskom, ići i u smjeru preporuka kako razvijati domaći trgovinski sektor, kako razvijati domaće proizvode, kako planski urediti ulazak velikih trgovinskih lanaca i kako dalje razvijati zaštitu tržišnog natjecanja.
Među ciljevima su i stvaranje nabavnih skupina, učlanjivanje u međunarodne nabavne skupine možda je jedini način konkuriranja stranim lancima, ali i pokretanje vlastitih robnih marki i jačanja opskrbljenosti u blizini mjesta stanovanja.
Ove aktivnosti dodatno dobivaju na važnosti s obzirom na to da su domaće marke još uvijek slabo prepoznate, a glavni uzrok su neodgovarajući razvoj tih proizvoda i nedovoljna promocija.
Kupovna moć u BiH znatno je niža od europskog prosjeka. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u BiH, izražen u standardu kupovne moći, u 2023. godini iznosio je 35 posto prosjeka EU-a, pokazuju rezultati Europskog programa uspoređivanja cijena.
Isti rezultati pokazuju da je stvarna individualna potrošnja po stanovniku, izražena u standardu kupovne moći, u istoj godini iznosila 44% prosjeka EU-a.
Vrisak.info
