Uslijed nedostatka mlade radne snage sve veći broj poslodavaca u zemljama Starog Kontinenta za održavanje poslovanja primoran je zaposliti osobe starije od 65 godina. S druge strane, određen broj umirovljenika zbog mirovina koje su nedostatne za sve veće troškove života sve češće nakon umirovljenja bira povratak na posao, piše Večernji list BiH.
Najveći udio onih koji nastavljaju raditi iako su u mirovini je u baltičkim zemljama: u Estoniji (54,9 posto), Latviji (44,2 posto) i Litvi (43,7 posto), dok je najniži udio u Rumunjskoj (2 posto), Grčkoj (4 posto) i Španjolskoj (5 posto). Hrvatska je blizu ove druge skupine s 5 posto. Veliki broj umirovljenika koji nastavljaju raditi i nakon što steknu uvjete za umirovljenje ima i Švicarska, njih čak 25 posto.
U Njemačkoj je ovaj postotak značajno niži te iznosi 13 posto, Italiji 9 posto, Sloveniji 8 posto te Francuskoj 10 posto. Koliki točno postotak umirovljenika u Bosni i Hercegovini nastavlja s radom nakon umirovljenja, nije poznato, međutim, određene statistike i baze podataka pokazuju kako njihov broj iz godine u godinu raste, s tim da je pravo paralelnog primanja mirovine i rada u Republici Srpskoj bilo omogućeno nekoliko godina prije nego u Federaciji BiH.
Tako su u Republici Srpskoj 2013. godine, kada je u tom bh. entitetu presudom Ustavnog suda i omogućeno ovo pravo, status osiguranika i umirovljenika u isto vrijeme imala svega 33 korisnika Zavoda za MIO RS-a, dok je 2023. godine taj broj iznosio čak 8053. Od navedenog broja, njih 93,5% (7530) korisnici su starosne mirovine, dok je korisnika invalidske mirovine značajno manje – 6,5% (523).
Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu sa statusom osiguranika najčešće rade su građevinarstvo, promet, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i dr., gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencijom, potom oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva, liječnici, odvjetnici, zajednice etažnih vlasnika i dr. u manjem broju.
– Najčešće su to osobe sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencijama koje su kao takve potrebne poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati, a da nemaju zaposlenu osobu tog profila. To su elektroinženjeri, strojarski inženjeri, građevinski inženjeri, kemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i liječnici vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i osoba sa SSS, npr. zaposlenih u različitim udrugama, također NK radnika na poslovima osiguranja ili čuvanja objekata i sl. Najveći broj je u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima, ali ih ima i u manjim općinama – objasnili su iz Zavoda za MIO Republike Srpske.
Dodaju i kako se prijave na osiguranje kreću u rasponu od punog radnog vremena (8 sati), pola radnog vremena (4 sata), na dva sata do prijave po osnovi naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u tijelima upravljanja i drugo, što ne spada u obvezni oblik osiguranja u smislu radnog odnosa.
Broj umirovljenika koji se, uz to što primaju mirovinu, vraćaju na posao raste i u Federaciji BiH, i to u gotovo svim poslovnim oblastima. Naime, u ovom bh. entitetu ova mogućnost uvedena je nekoliko godina poslije, s tim da od sredine prošle godine, nakon izmjene Zakona o MIO Federacije BiH, uz umirovljenike koji primaju obiteljsku mirovinu, raditi i primati mirovinu ne mogu ni korisnici invalidskih mirovina.
Vrisak.info
