„Proširenje Europske unije mora općenito se mora zaustaviti! Europskim lažima Zapadnom Balkanu mora doći kraj“, piše, između ostalog, njemački tisak nakon Summita EU-Zapadni Balkan održanom u Sloveniji, prenosi Deutsche Welle.
List die Welt piše da je „i na ovom summitu država EU i šest država zapadnog Balkana bilo isto kao i uvijek – sporilo se oko toga bi li te zemlje trebale računati s ’europskom perspektivom’ ili ’obećanjem daljeg proširenja’. Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje Zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih riječi: ’Držite smjer, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima’, rekla je predsednica Europske komisije Ursula von der Layen. I još: ’Mi smo europska obitelj’.“
Autor teksta, međutim, postavlja pitanje: „Po kojem osnovu Gruzija i Ukrajina nisu dioo te obitelji“, i „tko određuje što spada u ’europsku obitelj’: zemljopis, povijest ili političke kalkulacije?“
„Europljani su temeljito zeznuli proširenje“
U tekstu se također podsjeća na 2003. i summit u Solunu kada je EU dala „euforična obećanja“ o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Sjeverna Makedonija „čeznu otpočeti“ pregovore. „A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi – Republika Srpska s dominantnim ruskim utjecajem – već dugo sanjaju o kandidatskom statusu.“
„Ono što je sigurno jeste da su Europljani temeljito zeznuli proširenje EU na Zapadni Balkan“, ocenjuje Welt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Bruxelles, već i zemlje-kandidati.
U tekstu se postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu Zapadnog Balkana.
„Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebao čvršće vezati regiju za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokracije: godišnji summit, Vijeće pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor, forumi građanskog društva. Tako bi trebali izgledati savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni“, piše Welt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u tu regiju.
„U vrzinom kolu“
O problemu šest balkanskih zemalja list citira i direktoricu istraživačkog odeljenja berlinske Fondacije za znanost i politiku Barbaru Lipert: „One su uhvaćene u vrzino kolo lošeg upravljanja i ekonomske i socijalne bjede“.
U tekstu se ističe da loša ekonomska situacija dovodi do emigracije i samim tim odgovarajućeg gubitka kvaliteta. „To stvara rastrzana društva s korumpiranim strukturama, kriminalom raširenim do najviših razina vlasti i poluautokratskim liderima poput Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Mila Đukanovića (Crna Gora).“
„Sramota je“, naglašava se u tekstu, „da se EU udvara akterima poput srpskog predsednika Vučića koji hvali Kinu, s Rusijom održava vojne manevre, ima ministra vanjskih poslova koji gaji velikosrpske fantazije, oštro postupa prema oporbi u zemlji i zaključuje gospodarski sporazum sa Euroazijskom unijom kojom dominira Rusija“.
Također se napominje da je jaz između pojedinih balkanskih zemalja i dalje dubok, da je nepovjerenje veliko, a spremnost na suradnju osrednja. „Važno bi bilo da tih šest zemalja konačno uspostave regionalno tržište, umjesto da se u svim problemima oslanjaju na EU.“
„Proširenje se mora općenito zaustaviti“
List Welt zato zaključuje: „Proširenje EU mora se općenito zaustaviti! Europskim lažima Zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umjesto da umjetno održavaju iluzije o pristupanju, Europljani bi trebali kazati istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizirali regiju. Jasna poruka mora biti: neće biti punopravnog članstva. U slučaju Zapadanog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodjele sredstava i nastavili erodirati ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje Zapadnog Balkana moraju razviti snažnu volju za reformama i pomirenjem, umjesto da se bave himerom budućeg pristupanja“, zaključuje Welt, uz dodatak da je „važno da se regija i dalje podržava iznosima koji se mjere milijardama“.
„Najavljenih 30 milijardi eura za narednih sedam godina su korak u pravom smjeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regiji Zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju s Kinom su razočaravajuća“, zaključuje novinar lista Welt.
U čekaonici EU
„Zemlje zapadnog Balkana nisu samo svojom krivicom zaglavljene u čekaonici Europske unije“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). „Na kraju krajeva, nisu samo nedostatak reformi i nerješeni konflikti u regiji doveli do zastoja u proširenju Unije. Barem jednako važnu ulogu igra iskustvo iz nedavnih rundi pristupanja EU, što je dovelo do velikog razočaranja u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama“, piše nemački list podsećajući na primere Poljske i Mađarske, ali i Cipra koji je u EU „uvezao teritorijalni konflikt“.
„Zbog toga je u osnovi ispravno da zemlje poput Francuske insistiraju na tome da se prvo reformira Europska unija, prije nego što se prime nove članice. Ne bi bilo mudro balkanskim zemljama reći datum pristupanja, pa makar to bilo tek 2030., jer niko danas ne zna u kakvom će stanju tada biti Europska unija ili Zapadni Balkan“, naglašava se u tekstu.
Vrisak.info
