Europska unija mora zatvoriti Pandorinu kutiju ideja o promjeni granica na zapadnom Balkanu i ponuditi zemljama u tom području vjerodostojan plan s ciljem da se sve zemlje postupno uključe u jedinstveno europsko tržište do 2025. s obzirom da do tada punopravno članstvo nije izgledno, kaže se u izvješću instituta Inicijative za europsku stabilnost (ESI).
ESI je objavio izvješće uoči sastanka na vrhu u ponedjeljak u Berlinu o stabilnosti zapadnog Balkana koji će uglavnom biti posvećen pitanju normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, ali i o gospodarskim odnosima, povezanosti i regionalnoj suradnji u jugoistočnoj Europi.
Uz organizatore skupa, njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, na sastanku sudjeluje hrvatski premijer Andrej Plenković, slovenski mu kolega Marjan Šarec te čelnici šest zemalja zapadnoga Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
EU će predstavljati visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini umjesto pozvanog predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, koji je spriječen drugim obvezama.
“Europska unija bi trebala zatvoriti Pandorinu kutiju daljnjih razgovora o ponovnom iscrtavanju granica duž etničkih linija.
Istodobno, EU treba dogovoriti vjerodostojnu strategiju o tome kako Srbija, Kosovo i ostatak zapadnog Balkana mogu napredovati prema integraciji s ostatkom Europe. Pitanje je rata i mira da ta vizija ostane vjerodostojna”, kaže se u izvješću u kojem se detaljno analizira trenutačna situacija i napetosti u odnosima između Srbije i Kosova, koji su nakon višegodišnjih razgovora pod okriljem EU-a sada gori nego što su bili na početku dijaloga.
U izvješću pod naslovom “Hipnotizer – Aleksandar Vučić, John Bolton i povratak u prošlost” u najvećem dijelu se govori o ideji zamjene teritorija kao rješenju za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova.
Kaže se da su srbijanski i kosovski predsjednici Aleksandar Vučić i Hashim Thaci u kolovozu prošle godine na konferenciji u austrijskom Alpbachu objavili da razmatraju promjenu granica kao dijelu sporazuma o normalizaciji odnosa.
Ta ideja je naišla na razumijevanje kod pojedinih europskih diplomata, a od 2018. ima i potporu u Sjedinjenim Državama, nakon što je John Bolton postao savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa. S druge strane, tome se odmah u početku oštro suprotstavila njemačka kancelarka Angela Merkel.
Dodaje se kako je ta promjena američke pozicije zdušno pozdravljena u Srbiji, “kao povijesni zaokret i povijesni uspjeh” jer je do tada Washington smatrao kosovsko pitanje riješenim.
U izvješću se opisuje kako Vučić ima jednu vrstu retorike za međunarodne sugovornike, a drugu za domaću javnost te se navode ratoborne izjave njegovih ministara.
Za Vučića se kaže da je “dobar glumac, koji zna biti šarmantan”.
“Vučić razumije moć u svim njezinim oblicima: moć karizme, moć priča, mirno izgovorenih prijetnji, moć podizanja očekivanja i svaljivanja krivice”, kaže se u izvješću, u kojem se opsežno obrazlaže zašto je ideja o zamjeni teritorija opasna za stabilnost jugoistočne Europe.
Stoga se u izvješću preporučuje Europskoj uniji da odbaci te ideje i da ponovno potvrdi načela na temelju kojih je Srbija otvorila pristupne pregovore, što uključuje postupnu normalizaciju odnosa.
“EU mora upozoriti Aleksandra Vučića da ratnohuškačke izjave ministara u srbijanskoj vladi moraju prestati. Prijetnje vojnom intervencijom na sjeveru Kosova su neprihvatljive.
Njemačka, Francuska i ostale zemlje članice EU-a moraju jasno pokazati da su spremne preuzeti veću odgovornost za sigurnost na Balkanu ako u bilo kojem trenutku američki predsjednik odluči povući američke vojnike”, stoji u izvješću.
ESI ističe da nije izgledno da ijedna zemlja sa zapadnog Balkana postane članicom EU-a prije 2025. te stoga preporučuje da zauzvrat ponudi konkretni plan koji će tim zemljama dati jasnu perspektivu.
Plan treba pokriti razdoblje od 2020. do 2025. koje počinje s novim sastavom Europske komisije i rotirajućim predsjedništvima Hrvatske i Njemačke.
Taj plan trebao bi sadržavati konkretni cilj da sve zemlja zapadnog Balkana, koje ispunjavaju tražene uvjete, postanu punopravne članice jedinstvenog tržišta do 2025., “što bi potaknulo reforme i atraktivnost regije za investitore”.
Paralelno s tim, zemlje koje postižu mjerljiv uspjeh u ispunjavanju toga cilja i napredak u području vladavine prava, manjinskih prava i dobrosusjedskih odnosa trebale bi biti uključene u regionalnu i kohezijsku politiku EU-a.
Istodobno, EU bi trebala poticati slobodu kretanja između zemalja zapadnog Balkana s ciljem da se do 2030. stvori zapadnobalkansko schengensko područje bez graničnih kontrola između zemalja regije.
