Najsmrtonosnija epidemija hemoragaijske groznice, ebola je izbila u Zapadnoj Africi u prosincu 2013. i trajala je dvije godine. Usmrtila je više od 11.300 ljudi, uglavnom u Gani, Liberiji i Sijera Leoneu.
Prvi put identificirana 1976. ebola je manje zarazna od drugih virusnih bolesti no istodobno je izvanredno smrtonosna jer ubija 40 posto oboljelih.
Virus se ponovno pojavio u kolovozu 2018. na istoku Demokratske Republike Kongo gdje je do danas usmrtio više od 2.200 ljudi.
2009. do 2010. svinjska gripa
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je 18.500 ljudi umrlo od takozvane “svinjske gripe” ili H1N1 koja je prvi put otkrivena u Meksiku i Sjedinjenim Državama u ožujku 2009.
Međutim, brojke koje iznosi medicinski časopis Lancet drukčije su i procjenjuje se između 151.700 i 575.400 mrtvih.
Stanje pandemije WHO je objavio 11. lipnja 2009., a ukinuo 10. kolovoza 2010., no pokazalo se da virus nije bio tako smrtonosan kako su stručnjaci isprva strahovali.
Cjepiva su brzo pronađena, ali su naknadno Zapad, a osobito Europa i WHO bili kritizirani zbog pretjerane uzbune u vrijeme epidemije s obzirom na to da svake godine epidemija gripe usmrti između 250.000 i 500.000 ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
2002. do 2003. SARS
Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) pojavio se u Guangdongu na jugu Kine u studenom 2002., te je izazvao zdravstvenu krizu 2003. i posebno je traumatizirao Aziju.
Usmrtio je 774 ljudi, od kojih su četiri petine bili oboljeli iz Kine i Hong Konga. Virus se na čovjeka prenio sa šišmiša potkovnjaka i proširio na oko 30 zemalja. Stopa smrtnosti iznosila je 9,5 posto..
2003. do 2004. ptičja gripa
Smrtonosni soj virusa H5N1 ptičje gripe usmrtio je više od 400 ljudi, uglavnom u jugoistočnoj Aziji, a pojavio se 2003. godine. Poharao je peradarske farme u Hong Kongu, a zatim se prenio na čovjeka. WHO je proglasio zdravstvenu uzbunu u svijetu, no broj smrtnih slučajeva bio je ograničen.
Pandemije 20. stoljeća
1981. do danas: AIDS
Daleko najsmrtonosnija epidemija modernog doba. Prema podacima organizacije UNAIDS 32 milijuna ljudi umrlo je od te bolesti koja pogađa imunološki sustav zbog čega čovjek postaje neotporan na zaraze.
Danas oko 24,5 milijuna ljudi u svijetu ima pristup retrovirusnim lijekovima koji, ako ih se redovito uzima, zaustavljaju napredovanje bolesti i uvelike smanjuju opasnost od zaraze.
1968. do 1970. Hongkonška groznica
Oko milijun ljudi umrlo je od te bolesti, prema podacima Američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Prenoseći se u svijetu od sredine 1968. do 1970,. bolest je posebno ubijala djecu. Pojavila se u Hong Kongu, proširila Azijom i stigla u Sjedinjene Države krajem 1968. Nekoliko mjeseci se pritajila i onda pogodila Europu krajem 1969.
Epidemiolozi je pamte kao prvu pandemiju gripe modernog doba zbog povećane brzine kretanja ljudi.
1957. do 1958. azijska gripa
Oko 1,1 milijuna ljudi umrlo je od azijske gripe prema podacima CDC-a.
Pandemija se dogodila u dva agresivna vala. Prvi se dogodio u južnoj Kini u veljači 1957. Nekoliko mjeseci proteklo je prije nego što je azijska gripa zahvatila Ameriku i Europu.
Bolest je rezultirala ozbiljnim komplikacijama pluća, napose u starijih osoba.
1918. do 1919. španjolska groznica
Španjolska groznica pogodila je velik dio svjetske populacije nakon Prvog svjetskog rata i usmrtila do 50 milijuna ljudi, prema podacima CDC-a.
Harala je od rujna 1918. do travnja 1919., i smatra se najsmrtonosnijom u povijesti u tako kratkom vremenskom razdoblju.
Španjolska groznica ubila je pet puta više ljudi nego Prvi svjetski rat. Prve žrtve bile su zabilježene u Sjedinjenim Državama, a zatim se bolest proširila Europom te svijetom.
Njezina stopa smrtnosti procijenjena je na više od 2,5 posto, prema CDC-u.
Vrisak.info
