Nastavlja se toplinski val koji u Hrvatskoj, ali i na cijelom Balkanu, traje već više od 10 dana.
Danas će diljem zemlje biti sunčano i vruće, ponegdje i vrlo vruće. U unutrašnjosti su uz umjeren i jak razvoj oblaka u drugom dijelu dana vjerojatni lokalni pljuskovi s grmljavinom, moguće i jače izraženi, posebice na istoku zemlje. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu većinom umjeren sjeverozapadnjak i jugozapadnjak, uz obalu prijepodne pa ponovno krajem dana i bura, podno Velebita i jaka. Najviša dnevna temperatura zraka od 32 do 37°C, u Dalmaciji mjestimice malo viša.
Kada se pogleda dugoročna prognoza DHMZ-a, vidimo blago popuštanje vrućina koje kreće od danas. U Dalmaciji će temperatura biti oko 33 stupnja, u središnjoj Hrvatskoj oko 32, dok će na istoku zemlje i dalje grijati na nekih 34 stupnjeva. Slična situacija vrijedi i za četvrtak.
U petak slijedi dodatan blagi pad temperatura kada bi u unutrašnjosti i u primorju trebalo biti oko 30 stupnjeva, u Dalmaciji oko 33, a na istoku oko 32. No, u nedjelju bi nas opet mogle dočekati jače vrućine s temperaturama u središnjoj Hrvatskoj od oko 33 stupnja, a na istoku od 34.
I dalje su na snazi upozorenja Meteoalarma za toplinske valove.
“Povijesni toplinski val u dijelovima Europe”
Nije samo Hrvatska zahvaćena neobično dugim toplinskim valom, za koji je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorio da će biti jedan od ekstremnijih. Cijeli Balkan i dijelovi istočne Europe su pod toplinskim valom od početka srpnja, a predviđa se da će vrućina potrajati još oko dva tjedna, piše meteorološki servis Severe Weather Europe.
“Ovo je povijesni toplinski val s temperaturama koje dnevno prelaze prag od 40°C. Najintenzivniji je na Balkanskom poluotoku i istočnoj Europi. Mora u mediteranskoj regiji također postaju vruća, mjestimice dosežući 30°C.
Prema prognozama globalnih vremenskih modela, temperature će tijekom srpnja ostati znatno iznad prosjeka diljem južne i istočne Europe. Za Balkanski poluotok prognoziraju se za ovaj tjedan rekordne vrijednosti”, piše SWE.
Temperature su dosegle više od 30 stupnjeva u mnogim područjima, a više od 40°C zabilježeno je u Rumunjskoj, Srbiji, Albaniji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj posljednjih dana.
Najviša minimalna temperatura ikad zabilježena u Srbiji
U Srbiji su, piše SWE, zabilježene povijesne vrućine. Meteorološka stanica u Vršcu (sjeveroistočna Srbija) zabilježila je minimalne temperature od 30.6°C u subotu i 31.2°C u nedjelju, što je najviša minimalna temperatura ikad zabilježena u Srbiji.
Glavni grad Srbije Beograd izvijestio je o minimalnoj temperaturi od 27.3°C u subotu i 27.5°C u nedjelju. Te su vrijednosti također vrlo blizu rekordnih, piše index.hr.
Visoke noćne temperature zabilježene su i u zemljama u okruženju, poput Hrvatske, BiH, Rumunjske i Sjeverne Makedonije. Grčka je također primijetila da minimalna temperatura nije padala ispod 30°C na nekim postajama tijekom vikenda.
Toplinski val će trajati još 7-10 dana
“Srpanj je poznat kao najtopliji mjesec ljeta, no temperature će ovih dana i narednih 7-10 dana biti znatno više od prosjeka. Dnevni prosjek u mnogim regijama bit će oko 10 stupnjeva viši od prosjeka”, najavljuje SWE. Dodaju da je za ovakvu situaciju odgovorna toplinska kupola.
Što je toplinska kupola?
Toplinska kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg zraka zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli zrak, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis. Međutim, snažan sustav visokog tlaka može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli zrak da ostane zarobljen blizu površine u određenom području.
Sustavi visokog tlaka u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem. Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da “pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim ‘poklopcem’ čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje”.
“To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktualnim klimatskim promjenama”, dodaje Grisogono.
Začarani krug
Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava zrak iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani zrak ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.
Visoki tlak također sprječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplinskom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.
Jedan od ekstremnih primjera toplinske kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi, kada su zapadni dijelovi SAD-a i Kanade doživjeli rekordne temperature koje su premašivale 40°C uzrokujući brojne zdravstvene probleme ljudi i šumske požare.
Vrisak.info
