Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne urednika i voditelja Tihomira Šutala komentirao je reakcije koje su uslijedile nakon fotografije s Markom Perkovićem Thompsonom, poručivši kritičarima “dalje prste” od hrvatskog naroda, Hercegovine i Širokog Brijega te pozvavši mlade da ne nasjedaju na provokacije i zlouporabe.
Govorio je i o osudama totalitarizama te naglasio kako se političke rasprave ne bi smjele voditi uvredama i prijetnjama.
U razgovoru se osvrnuo i na europski put BiH, zastoje u zakonodavnim tijelima na državnoj razini te ključne zakone koji su povezani s VSTV-om i Sudom BiH istaknuvši da hrvatski predstavnici nose najveći dio reformske agende i da se prioriteti često blokiraju ili preusmjeravaju.
Posebno je istaknuo potrebu izmjena Izbornog zakona radi legitimnog političkog predstavljanja u Predsjedništvu, komentirao presude Europskog suda za ljudska prava i rezoluciju Vijeća Europe te najavio intenziviranje međunarodnih aktivnosti, uključujući posjet Washingtonu, uz osvrt na Južnu plinsku interkonekciju i plan da HDZ u idućih mjesec dana predstavi kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.
Prste dalje od hrvatskog naroda, Hercegovine i Širokog Brijega
Komentirajući nedavnu fotografiju s Markom Perkovićem Thompsonom, koja je izazvala burne reakcije, uključujući i oštru kritiku Milorada Dodika, Čović je istaknuo zadovoljstvo dugogodišnjim poznanstvom s ovim glazbenikom. Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH pojasnio je kako ga je iznenadila količina negativnih, ali i brojnih pozitivnih reakcija i poziva podrške.
Čović je naglasio kako Thompson drži “posebnu nišu” na glazbenom tržištu, promičući vrijednosti domoljublja, bogoljublja i odnosa prema čovjeku. Gost Dnevnika PLUS podijelio je i detalje iz njihovih razgovora: “Jedan je od onih koji je snažno zagovarao upravo te vrijednosti, a odriče apsolutno bilo kakvu vezu s fašizmom i nacizmom ili mržnjom”, rekao je Čović, odbacujući optužbe o rehabilitaciji ustaštva.
Osvrnuvši se na iznimnu popularnost ovog izvođača, Čović je podsjetio na stotine tisuća posjetitelja na koncertima u Zagrebu i Sinju, te dva rasprodana nastupa u Širokom Brijegu, čime je potvrdio njegov status svojevrsne “globalne veličine” u okvirima onoga što predstavlja. Istaknuo je kako publika na koncerte dolazi prvenstveno zbog pozitivnih poruka o vjeri, Domovinskom ratu i dostojanstvu hrvatskih branitelja.
Referirajući se na kritike, Čović je poslao oštru poruku “nadničarima u politici” i “samoprozvanim analitičarima” koji su ovu situaciju iskoristili za špekulacije. “Dalje prste od hrvatskog naroda”, poručio je predsjednik HDZ-a BiH, naglasivši kako su Hrvati kroz stoljeća dokazivali svoju pripadnost civilizacijskim vrijednostima koje i on osobno zagovara.
Snažno je stao i u obranu Hercegovine i Širokog Brijega: “Dalje ruke od Hercegovine koja je propatila kroz stoljeća… teško je živjeti i opstati na ovom kamenu.” Čović je podsjetio na tragičnu sudbinu 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca, istaknuvši kako je žalosno da su kritike na račun Thompsona stigle upravo u vrijeme kada se Hrvati prisjećaju tih žrtava i križnih puteva.
Osuda uvreda s najviših instanci i poziv na okretanje budućnosti
Referirajući se na aktualno vjersko vrijeme i poruke koje ono nosi, Čović je istaknuo kako odgovore na ovakve kritike najbolje pruža upravo vrijeme u kojem živimo. Podsjetivši da se katolici trenutačno nalaze u korizmi, pravoslavci u postu pred Uskrs, a muslimani u mjesecu ramazanu, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH pozvao je na slušanje poruka vjerskih poglavara.
Komentirajući proces sučeljavanja s prošlošću, Čović je podsjetio da su se takvi pokušaji na različite načine provodili proteklih desetljeća, pa i cijelo stoljeće, pri čemu su ispisane različite povijesne knjige i izvučeni različiti zaključci. Ipak, iskoristio je priliku kako bi poslao poruku onima koji su se “drznuli” vrijeđati hrvatske predstavnike.
Referirajući se na recentne uvrede izrečene s najviših instanci u Bosni i Hercegovini, Čović je podsjetio kako su osobe poput eurozastupnice Željane Zovko i američkog političara hrvatskih korijena Maxa Primorca nazivane “ustaškom kopiladi” (od strane Zukana Heleza, ministra obrane BiH). Također je osudio skandalozne izjave osoba iz samog vrha Parlamenta Federacije BiH (Dragana Miokovića), koje su u sličnim televizijskim emisijama izjavljivale da je “malo Hrvata pobijeno kroz povijest i da ih je trebalo više pobiti”.
“Evo, to je poruka svima njima da se okrenemo od toga,” naglasio je predsjednik HNS-a. Poseban poziv uputio je mladim ljudima koji posjećuju koncerte, uključujući i one Marka Perkovića Thompsona, upozorivši ih da ne padaju u zamke i ne kompromitiraju današnje vrijednosti hrvatskog naroda. Pojasnio je kako će uvijek biti onih koji će nastojati zloupotrijebiti takve situacije.
Čović je ponovio kako se rado susreo s Perkovićem te da su razmjenjivali slične poruke. “Hrvatski narod je predvodnik svih najvećih civilizacijskih europskih vrijednosti i to će ostati,” zaključio je, dodavši kako mu nitko ne može nametnuti nešto drugo, s obzirom na to koliko mu je vremena trebalo da “nosi te križeve kroz povijest”.
Podrška osudi svih totalitarizama i komunističkih zločina
Odgovarajući na upit o reakcijama političkih dužnosnika, poput predsjednika SDP-a Nermina Nikšića i ministra vanjskih poslova Elvedina Konakovića, te komentirajući Nikšićevu inicijativu o zakonskom kažnjavanju veličanja fašizma, urednik je podsjetio na povijesne činjenice o zločinima počinjenima pod simbolom petokrake i komunističkim režimom.
Referirajući se na činjenicu da je Europska unija izjednačila fašizam i komunizam, Čović je podsjetio na važnost Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH pojasnio je kako se taj dan, koji se inače obilježava 23. kolovoza, ove godine u Hercegovini obilježava dan ranije, istaknuvši to kao najbolju poruku slijeđenja europskih vrijednosti.
“Slažem se s gospodinom Nikšićem. Možemo usvojiti takav zakon da osudimo apsolutno sve totalitarizme, sve nacizme, fašizme i komunizam”, rezolutan je bio Čović, naglasivši potrebu osude svih onih koji su kroz povijest činili zločine nad čovjekom, bez obzira na to kako netko danas interpretira svoju političku poziciju.
Gost Dnevnika PLUS iskoristio je priliku kako bi još jednom naglasio političku zrelost hrvatskoga naroda kao predvodnika najvećih civilizacijskih vrijednosti.
Prisjećajući se svog posjeta stratištu Židova u Poljskoj, podsjetio je na snažnu poruku “nikad više”, koja se mora prenositi novim generacijama. “Moramo krenuti naprijed, da gledaju u budućnost, da upravo na tim civilizacijskim vrijednostima grade svoju budućnost”, poručio je Čović.
Snažno je odbacio bilo kakve pokušaje nametanja povijesnog tereta hrvatskom narodu ili bilo kojem pojedincu u njegovo ime. Upravo zbog toga, pojasnio je, ponavlja svoju poruku “dalje prste od Hrvata u BiH”.
Istaknuo je kako Hrvati, kao suveren i jedan od triju konstitutivnih naroda, moraju biti legitimno predstavljeni kako bi štitili te vrijednosti i nosili teret izgradnje Bosne i Hercegovine, ne dopuštajući da im netko drugi nameće drugačija promišljanja.
Komentirajući aktualnu političku situaciju, Čović je ocijenio kako se trenutačna atmosfera nefunkcioniranja odnosa u BiH i preuranjena predizborna kampanja pokušavaju iskoristiti za “igranje” s Markom Perkovićem i glazbenim izričajem po sportskim dvoranama. Na kraju je uputio snažan poziv, osobito mladim ljudima, da ne nasjedaju na provokacije.
“Ono što mi trebamo slijediti, to su ove svjetske, civilizacijske, ljudske vrijednosti. Ja mislim da je tu hrvatski narod predvodnik, ne samo u Bosni i Hercegovini”, rekao je predsjednik HNS-a.
Hrvatski predstavnici kao jedini istinski predvodnici europskog puta
Odgovarajući na novinarsko pitanje o nedavno potpisanom sporazumu “Petorke” u Banjoj Luci i zajedničkom nastupu bošnjačkih stranaka u Republici Srpskoj, Čović se osvrnuo i na optužbe ministra vanjskih poslova Elvedina Konakovića.
Komentirajući Konakovićeve tvrdnje da zajedno s Miloradom Dodikom ruši europski put dok “hrvatski narod zabavlja pričom o trećem entitetu”, predsjednik HNS-a istaknuo je kako je to samo jedan od pristupa viđenju Bosne i Hercegovine.
Čović je odlučno naglasio ulogu hrvatskih predstavnika u euroatlantskim integracijama zemlje. “Ako netko želi europski put Bosne i Hercegovine, to su upravo predstavnici Hrvata”, istaknuo je, pojasnivši kako su sve što se radilo posljednjih nekoliko godina produkt djelovanja predstavnika HDZ-a BiH i HNS-a na najvišoj državnoj razini.
Podsjetio je da su svi do sada usvojeni zakoni proizašli iz prijedloga njihovih ministara te dodao kako je dovoljno pogledati bilo koju sjednicu Doma naroda ili Zastupničkog doma kako bi se vidjelo da su hrvatski predstavnici uvijek prisutni.
Referirajući se na preostale obveze, Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH, Čović je upozorio na, kako ju je nazvao, “nevjerodostojnost” politike onih koji kritiziraju.
“Mi smo zadnjih nekoliko sjednica Doma naroda upravo inzistirali da prve točke na sjednicama budu Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu, a upravo ti koji predstavljaju i gospodina Konakovića u tim institucijama svaki put inzistiraju da neke druge točke dobiju prioritet”, rekao je gost Dnevnika PLUS. Dodao je kako partnerstvo funkcionira te da predstavnici Hrvata neće dopustiti da ih se opterećuje optužbama o rušenju europskog puta.
Osvrnuvši se na posljednju, prekinutu sjednicu Doma naroda, novinar je upitao o mogućnosti postizanja kompromisa oko ključnih zakona. Čović je pojasnio kako je kompromis postojao, ali da prijedlog ministra pravde Davora Bunoze nije mogao proći Vijeće ministara. Zbog toga je Kolegij predložio da ta dva zakona idu na sjednicu u svom izvornom obliku.
Komentirajući svoj izostanak sa spomenute sjednice, predsjednik HDZ-a BiH objasnio je kako je, zbog ranije preuzetih obveza i sastanka s veleposlanikom u svom uredu, čekao poziv ukoliko se sjednica nastavi. I tom prilikom, naglasio je, ideja je bila da upravo spomenuta dva zakona budu prve točke dnevnog reda. Izrazio je žaljenje što neki kolege traže drugačiju argumentaciju kako bi nekoga optužili, ali je uvjeren da će ti pokušaji ostati bez uspjeha.
“Mi ćemo biti dalje uporni”, poručio je Čović, uputivši poziv kolegama s političke scene da se, umjesto komentiranja različitih situacija, angažiraju kako bi ta dva zakona konačno prošla parlamentarnu proceduru.
Pokušaji izigravanja sustava i važnost zaštite ustavne ravnoteže
U nastavku razgovora urednik i voditelj je podsjetio na konkretan doprinos hrvatskih i srpskih ministara na europskom putu BiH. Istaknuo je kako su hrvatski ministri, između ostalog, predložili izmjene i dopune Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH, te Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dok su srpski predstavnici predložili Zakon o sprječavanju pranja novca, Frontex i izmjene Zakona o strancima.
Nasuprot tome, kako je novinar primijetio, prijedlog “Trojke” za imenovanje glavnog pregovarača s EU bio je usmjeren isključivo na Zastupnički dom.
Komentirajući taj potez “Trojke”, Čović ga je oštro nazvao “izigravanjem sustava”. Pojasnio je kako je pokušaj prebacivanja rješenja u dom gdje prevladava “klasičan građanski koncept” izravno kršenje Ustava i ravnoteže uspostavljene u Daytonu.
“Bosna i Hercegovina je osmišljena u toj jednoj ravnoteži”, naglasio je predsjednik HNS-a, dodavši kako se upravo zbog takvih pokušaja neprestano bore za legitimno predstavljanje.
Osvrnuvši se na učestale prigovore dijela javnosti i dužnosnika o “trećem entitetu”, Čović je istaknuo kako se to pitanje nameće upravo kada netko želi osporiti prava koja se odlučuju na razini kolektiviteta.
“Tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima, a to su domovi naroda i Predsjedništvo, moraju biti legitimni predstavnici triju naroda da bi upravo iznosili svoja stajališta”, bio je jasan gost Dnevnika PLUS.
Dodao je kako BiH “nikad neće zaživjeti kao unitarna država, kao građanski koncept”, podsjetivši da se već 97 posto svih aktivnosti vodi po građanskom modelu, dok se samo preostala tri posto odnose na izbor člana Predsjedništva i domove naroda.
Konaković predložio da glavni pregovarač bude srpski predstavnik
Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, Čović je podsjetio na ranije dogovore. Otkrio je kako je upravo na prijedlog ministra Konakovića dogovoreno da pregovarač bude predstavnik srpskog naroda, no kada je to trebalo i formalizirati, počelo se tražiti nešto drugo.
Pojasnio je kako će imenovanje pregovarača morati biti usvojeno u Vijeću ministara po modelu na koji to tijelo inače radi, zajedno s usvajanjem Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH.
Čović je uputio još jedan apel partnerima da prekinu s političkim nadmudrivanjem u funkciji izborne kampanje. Pozvao ih je da iskoriste narednih nekoliko mjeseci kako bi dovršili preduvjete i otvorili pregovarački proces, te stabilizirali odnose usvajanjem reformske agende.
Podsjetio je na obećanja dana prilikom formiranja vlasti krajem 2022. godine, koja su uključivala europski i NATO put, rješavanje Izbornog zakona radi osiguranja legitimnog predstavljanja te osiguravanje mira, stabilnosti i ekonomskog napretka.
“Vrlo malo smo toga realno realizirali da se bavimo sami sobom”, rekao je Čović, upozoravajući na potrebu povratka konstruktivnom radu.
Neustavan izbor u Predsjedništvu glavni uzrok zastoja u BiH
Odgovarajući na izravno pitanje o Izbornom zakonu te je li realno očekivati njegove izmjene u mjesecima prije izbora, Čović je izrazio optimizam. Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH potvrdio je kako su razgovarali sa svim strankama, istaknuvši da su predstavnici srpskog naroda već podržali njihov prijedlog koji se trenutačno nalazi u parlamentarnoj proceduri, odnosno u Domu naroda.
Komentirajući stajališta bošnjačkih partnera, Čović je podsjetio kako oni u javnim istupima često priznaju da postojeća situacija nije pravedna. Referirajući se na izjave ministra Elvedina Konakovića i drugih dužnosnika iz proteklih nekoliko godina, podsjetio je na njihove riječi da “nije dobro da se Hrvatima biraju predstavnici”.
Međutim, gost Dnevnika PLUS je upozorio na problem koji nastaje kada se prijeđe na konkretne poteze: “Kad dođete do teme da se to uradi, onda postoji neki drugi uvjet, da se prvo mora promijeniti Ustav, i tako dalje.”
Pojasnio je kako su hrvatski predstavnici ponudili konkretno rješenje; prijedlog izmjena postojećeg Izbornog zakona kojim bi se kroz “jedan mali model” osiguralo da hrvatski član Predsjedništva bude izabran dominantno voljom Hrvata, na isti način na koji se dominantno voljom Bošnjaka bira bošnjački te voljom Srba srpski član.
Čović je istaknuo kako taj prijedlog sada stoji u Domu naroda te da se čeka kvalitetna odluka i razumijevanje bošnjačkih predstavnika, upozorivši ih da ovakva situacija najviše šteti upravo njima kao najbrojnijem narodu, ali i samoj državi.
Kao ključni problem nefunkcioniranja države, predsjednik HDZ-a BiH detektirao je upravo neustavan izbor članova državnog vrha. Ocijenio je kako su svi zastoji u posljednje tri godine, između ostalog, posljedica djelovanja “dva bošnjačka člana Predsjedništva koji konzumiraju još uvijek mogućnost da će od Bosne i Hercegovine napraviti jedan građanski, unitarni model”.
Poručio je kako takav koncept nije funkcionirao proteklih trideset godina, a neće ni u naredna tri desetljeća.
“Što se prije okrenemo svojoj budućnosti, prepoznamo da je ovo naša domovina koja funkcionira po Ustavu kojeg imamo sada dok se ne dobije novi Ustav”, naglasio je Čović, zaključivši kako se i taj eventualni novi Ustav mora mijenjati po postojećem modelu.
Vrisak.info
