Don Ivan Štironja zaređen je u srijedu za kotorskoga biskupa na prigodnoj ceremoniji koja zbog pogoršane epidemiološke situacije nije održana u Kotoru u Crnoj Gori, nego u Mostaru.
Glavni zareditelj u prvostolnici Marije Majke Crkve u Mostaru novog kotorskog biskupa bio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, zajedno s mostarsko-duvanjskim biskupom i trajnim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Petrom Palićem te barskim biskupom Rrokom Gjonlleshajom.
U propovijedi je nadbiskup Barišić rekao kako biskup Štironja dolazi u “malu, ali slavnu kotorsku biskupiju žive vjere i dubokih korijena”.
“Tebe uskrsli Gospodin izabra za službu pastira Crkvi svojoj u zaljevu svetaca”, rekao je splitsko-makarski nadbiskup.
Poručio mu je da kao i ostali kršćani bude otvoren prema svim zajednicama.
Biskupskome ređenju nazočilo je 15 biskupa i nadbiskupa iz BiH, Hrvatske i susjednih zemalja.
Svečano ustoličenje biskupa Štironje bit će na blagdan blažene Ozane Kotorske, tijekom euharistijskog slavlja 27. travnja u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru.
Ivana Štironju papa Franjo imenovao je 22. prosinca 2020. godine novim kotorskim biskupom.
Na početku liturgije ređenja u okviru Euharistijskog slavlja, u srijedu 7. travnja 2021. u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru, pročitan je Apostolski nalog o biskupskom imenovanju mons. Ivana Štironje kotorskim biskupom. Nakon što su mons. Štironju prezbiteri-pratitelji don Ante Đerek i don Tomislav Puljić doveli pred zareditelja mons. Marina Barišića, nadbiskupa splitsko-makarskog i metropolita, te kazali da „Crkva kotorska ište da prezbitera Ivana zaredi za odgovornu službu biskupstva“, pročitan je Apostolski nalog. Tekst na latinskom jeziku pročitao je savjetnik Apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini mons. Amaury Medina Blanco, a na hrvatskom jeziku kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati. Apostolski nalog odnosimo na hrvatskom i latinskom jeziku:
FRANJO BISKUP SLUGA SLUGU BOŽJIH
ljubljenomu sinu
IVANU ŠTIRONJI,
iz klera Trebinjsko-Mrkanskog, dosadašnjemu župniku i rektoru biskupijskoga svetišta Presvetog Srca Isusova u mjestu Studencima, izabranome Kotorskom biskupu, pozdrav i Apostolski blagoslov.
Čvrsta nam je nada doista u onome, jer je istinski posrednik kojega je Bog po svojemu tajanstvenom milosrđu objavio poniznima, onaj posrednik Boga i ljudi, čovjek Krist Isus, u svijetu se pojavio kako bismo se njegovim primjerom također i mi poučili toj istoj poniznosti (usp. sv. Augustin, Ispovijesti, X, 43). U tom pouzdanju učvršćeni, dok upravljamo sveopćom Crkvom, očinskom ljubavlju svraćamo misao na duhovne potrebe Kotorske biskupijske zajednice, koja je sada ostala bez nadstojnika poslije odreknuća prethodnoga biskupa, časnoga brata Ilije Janjića i očekuje novoga Pastira. Na tebe smo dakle, ljubljeni sine, mislili, koji, potaknut revnošću naviještanja katoličke vjere te osobito posvećen misionarskom i pastoralnom radu, urešen čvrstom vjerom i ljudskim vrlinama, možeš dati snažan doprinos službama posvećivanja, naučavanja i upravljanja u Crkvi. Čuvši dakle savjete Državnoga tajništva i Kongregacije za Biskupe, puninom Naše Apostolske vlasti, imenujemo tebe KOTORSKIM biskupom, sa svim udijeljenim pravima i danim odgovarajućim obvezama. Možeš primiti biskupsko ređenje gdjegod želiš izvan Rima, od bilo kojeg katoličkoga biskupa, služeći se liturgijskim propisima. Tvoja je obveza da prije toga položiš ispovijest vjere te prisegu vjernosti Nama i Našim Nasljednicima, po normama crkvenoga zakona. Želimo da o ovome Našemu dekretu upoznaš kler i vjernike tvoje biskupijske zajednice, koje sve potičemo da, pod tvojim vodstvom, iskrenim srcem ispunjavaju Kristovu volju u njihovome svakodnevnom životu. Umnožio Gospodin svoje milosrđe nad tobom, ljubljeni sine, kako bi S radošću vodio vjernike, koji neka se, prosvijetljeni primjerom tvojega vodstva, tako služe dobrima ljubavi, da bi već sad uzmogli postajati sličnima slici Kristovoj, po zagovoru Blažene Djevice Marije, svetoga Josipa njezinoga Zaručnika, svetoga Tripuna, zaštitnika tvoje biskupije te ostalih svetih iz Zaljeva svetaca.
Dano u Rimu, kod Sv. Ivana Lateranskog, dvadeset i drugoga dana mjeseca prosinca, godine Gospodnje dvije tisuće dvadesete, osme Našega Pontifikata.
FRANJO, PAPA
Na mrežnoj stranici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije stoji sljedeći životopis mons. Ivana Štironje:
Don Ivan je rođen 10. svibnja 1960. u Pješivcu, tadašnja župa Prenj, danas Aladinići, u obitelji od desetero djece. Otac Stojan i majka Anica, rođena Bošković, rodili su i odgojili tri sina i sedam kćeriju.
Ivan je osnovnu školu polazio na Pileti, u Crnićima (1967.-1975.), gimnaziju u Dubrovačkom sjemeništu kod isusovaca (1975.-1979.), vojnu je obvezu služio na Visu i u Šibeniku (1979.-80.), a bogoslovni studij pohađao na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Sarajevu (1980.-1986.).
Za svećenika Trebinjske biskupije zaredio ga je biskup Pavao Žanić u mostarskoj katedrali 29. lipnja 1986.
Službovao je kao župni vikar u Dračevu (1986.-1987.).
Već kao mladomisnik don Ivan se javio u misije i pripremao pola godina u Londonu učeći engleski jezik (1988.). Misijsku je djelatnost obavljao u župi Kaning’ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji (1988.-1992.). Biskup ga je Žanić pozvao iz misija i poslao u hrvatsku župu u Oakville, biskupija Hamilton u Kanadi, gdje je djelovao tri godine (1993.-1996.). Uz redoviti pastoralni i liturgijski život u župi, uređivao je župni bilten i svakoga tjedna prenosio nedjeljnu poruku na torontskom radiju hrvatskim vjernicima Ontarija.
Žanićev nasljednik biskup Ratko Perić poslao ga je na studij liturgije u Padovu, gdje je na „Istituto di liturgia pastorale” pohađao dvije godinu liturgijske predmete i položio potrebne ispite. Biskup ga je pozvao u Mostar za župnika katedrale (1998.-2002.), a odatle na Biskupski ordinarijat za pastoralnoga vikara hercegovačkih biskupija (2002.-2011.)
U „Crkvi na kamenu“ vodio je iz mjeseca u mjesec liturgijsko-pastoralnu rubriku (1998.-2006.), a posljednje četiri godine misijsku rubriku po nazivom „Za evangelizaciju naroda“ (2007. do danas). Biskup ga je imenovao dijecezanskim ravnateljem misijskih djela u prosincu 1999. godine. Pokazao se odgovornim promicateljem raznih inicijativa u korist općih misija i posebno hrvatskih misionara. Piše u „Radosnoj vijesti“, glasilu Papinskih misijskih djela za područja Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Član je raznih tijela pri BK BiH.
U Biskupijama je, osim spomenutih službi, član Prezbiterskoga vijeća, Konzultorskoga zbora, Nadzornoga vijeća Biskupijskoga caritasa, povjerenik za duhovna zvanja.
Služi se, osim hrvatskoga, također engleskim, talijanskim i afričkim kisvaili jezikom.
Vrisak.info
