Milijarde konvertibilnih maraka pomoći i znanje koje dijaspora ”uvozi” na ovo područje ruka spasa su za ekonomiju u Bosni i Hercegovini.
Veliki tjedan u kojem se vjernici pripremaju za najveći blagdan – Uskrs te vjersku dimenziju toga blagdana, u pravilu prati i ona društvena koja je osobito istaknuta u zemljama s visoko izraženim negativnim migracijskim saldom, a među njima je i Bosna i Hercegovina, piše Večernji list BiH.
Jedinstvenost ovogodišnjeg Uskrsa, koji istog dana slave i katolici i pravoslavci, dodatno naglašava duh zajedništva. Ovaj poseban trenutak postaje vidljiv i kroz činjenicu da će u dane blagdana Bosna i Hercegovina svjedočiti povećanom broju privremenih povrataka dijaspore u domovinu, čime se stvara prilika za obiteljsku povezanost i jačanje kulturnih veza.
Ove godine Uskrs istoga dana slave i katolici i pravoslavci, što jasno pokazuje da ćemo ovih dana svjedočiti znatno većem broju privremenih povrataka dijaspore u domovinu.
To otvara mnoga važna pitanja, od servisnih informacija vezanih uz promet tijekom blagdana do kompleksnog sagledavanja uloge dijaspore u ekonomskim i društvenim tokovima zemlje. Dugoročno održivo povezivanje dijaspore s domovinom zahtijeva sinergijski i multidisciplinarni pristup, u kojem sociolozi, ekonomisti i donositelji odluka na razinama vlasti imaju ključnu ulogu.
Rješenja se ne mogu svesti na jednostavno prebrojavanje iseljenika i njihovih potomaka, već je potrebno usmjeriti pažnju na stvaranje trajnih veza, bilo kroz stvaranje uvjeta za povratak ili prepoznavanje ljudskog kapitala dijaspore.
Treba valorizirati socijalni kapital koji dijaspora posjeduje, a koji dolazi iz iskustava života u društveno organiziranim zapadnim zemljama. Ovaj kapital može pozitivno utjecati na produktivnost rada, a samim time i na ekonomsku i socijalnu situaciju u Bosni i Hercegovini.
Značajan broj iseljenika iz Bosne i Hercegovine ostvario je vrijedne kontakte s poslovnim zajednicama u europskim zemljama, što može biti početna točka za buduće investicije u domovini. Kako bi se iskoristile ove mogućnosti, potreban je sustavan pristup države, uključujući sve razine vlasti i lokalnu samoupravu.
Hvalevrijedni potezi poput uspostave registara dijaspore pomažu u očuvanju emotivnih veza, što je ključno za sprječavanje gubitka odnosa s domovinom kod mlađih generacija iseljenika.
Potrebno je raditi na zaustavljanju i preokretanju trenda povremenih povrataka, kako bi se mlađe generacije potaknule na ozbiljnije sudjelovanje u ekonomskom i društvenom životu Bosne i Hercegovine. Iako trenutni pokazatelji ukazuju na financijsku dobrobit koju dijaspora donosi, postavlja se pitanje hoće li ta korist biti očuvana u narednih 10 do 20 godina.
Večernji list je iz Centralne banke BiH nedavno dobio podatke o kretanjima iznosa tekućih transfera, a ovom prilikom analizirali smo njihovu strukturu, pri čemu je jasno kako prvo mjesto drže osobni transferi, odnosno novčane doznake iz inozemstva, koji su lani iznosili 4 milijarde i gotovo 167 milijuna maraka. To je vidljiv porast u odnosu na prethodnu godinu, kada su osobni transferi iznosili 3 milijarde i 787 milijuna maraka, što upućuje na nekoliko zaključaka.
Jedan od njih je kako recesijska kretanja i određen pad životnog standarda u Europskoj uniji nisu toliko izraženi, odnosno bh. dijaspora uspjela je, unatoč izazovima, ove godine u domovinu poslati znatno veći iznos sredstava. Naravno, dio objašnjenja ovakvog porasta mogao bi se kriti i u porastu osobnih primanja, kao i činjenici da inflacijska kretanja i rast troškova života ipak nisu djelovali restriktivno u većoj mjeri.
BiH kroz brojke
Bosna i Hercegovina zauzima vodeće mjesto među europskim emigrantskim zemljama te se svrstava na 11. mjesto u svijetu prema broju stanovnika koji žive u iseljeništvu.
Prema podacima iz dokumenta “Migracijski profil BiH za 2023. godinu”, procjenjuje se da oko 2,2 milijuna osoba vode podrijetlo iz Bosne i Hercegovine, što čini 62% ukupnog broja stanovnika zemlje, koji iznosi 3.531.159.
Statistike pokazuju da je broj emigranata rođenih u Bosni i Hercegovini 1.837.375, od kojih 95% živi u zemljama Europe i Sjeverne Amerike. Ova brojka uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile zemlju te njihove potomke rođene u zemljama prijema, ne uključujući tzv. staru emigraciju.
Dokument ističe važnost ovih podataka u kreiranju politika koje jačaju veze između dijaspore i domovine.
Vrisak.info
