Stanje u Bosni i Hercegovini, Izborni zakon, budućnost zemlje i hrvatskoga naroda u njoj teme su o kojima je u središnjem Dnevniku HTV-a novinar Mladen Sirovica razgovarao s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Stvoriti ambijent kako bi vlast profunkcionirala
U utorak se Dragan Čović sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorad Dodik s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem. Na pitanje je li riječ o zajedničkoj inicijativi da se odnosi u BiH promijene na bolje te koji su glavni zaključci Čović je odgovorio kako misli da nema nikakve koordinirane aktivnosti.
– Bio sam u Beogradu na radnom ručku koji smo dogovorili prije mjesec dana u Sloveniji na sastancima EPP-a da malo sadržajnije razgovaramo. Na sličan način predsjednik RH pozvao je gospodina Dodika, kao što je gospodin Palmer bio kod predsjednika Vlade RH, gospodina Plenkovića, rekao je Čović.
– Razgovori su išli otprilike kako neko od rješenja i stabilizirati situaciju u BiH koja je najizraženija kriza od Daytonskog sporazuma do danas. Čini mi se da razgovori nemaju alternativu i da ćemo morati još intenzivnije razgovarati. Ono što ja znam, s predsjednikom Vučićem će ubrzo razgovarati Izetbegović, znam da je razgovarao i s gospodinom Milanovićem. Nema alternative za te razgovore, trebaju biti još dinamičniji i da pokušamo stvoriti ambijent da profunkcionira vlast i da riješimo ključne reformske probleme, dodao je.
Čović: Dodik nije destabilizirajući faktor
Milorada Dodika mnogi vide kao destabilizirajući faktor u BiH, a u tu se skupinu očito svrstao i američki izaslanik Matthew Palmer. Na pitanje dijeli li i on to mišljenje Čović je odgovorio da ne.
– Kad bi to bilo tako, onda bi to bilo vrlo jednostavno riješiti. Mnogo je više problema, izvorišta nesporazuma u BiH koji traju. S jedne strane imate naglašeni separatizam, a s druge strane unitarizam. Oni se međusobno dopunjavaju i to je pravo izvorište krize u BiH. Mi moramo sagledati malo detaljnije odnose u BiH, a kad je u pitanju gospodin Dodik, njegov neuobičajen izričaj, može se nekome svidjeti ili ne svidjeti, ali njega podržava najveći broj pripadnika srpskog naroda u BiH. Oko tih stvari trebamo razgovarati i tražiti rješenja, ali osnova tih rješenja mora biti Ustav, aneks 4. Daytona, zakonodavstvo u BiH, a sve ono što ćemo ubuduće raditi moramo raditi sukladno mehanizmima koordinacije koju smo uspostavili na našem putu da predamo zahtjev za članstvo unutar Europske unije, istaknuo je Čović.
Dva mjeseca za dogovor
Dogovor oko Izbornog zakona mora postići do sljedećih izbora. Čović je imao nekoliko sastanaka s gospodinom Izetbegovićem. Na pitanje je li nekakav dogovor blizu ili je daleko te idu li barem razgovori u pravom smjeru Čović je rekao da idu u smjeru rješenja problema.
– Jedna predanost američke i europske administracije da to riješimo u neizbornoj godini. Dakle, imamo dva mjeseca ispred sebe. Kad je u pitanju sporazum iz Mostara iz prošle godine kad smo dogovorili izbore za Mostar, drugi dio sporazuma se odnosio na Izborni zakon također smo definirali da ćemo do kraja ove godine riješiti pitanje Izbornog zakona. Danas smo, po analizi mnogih analitičara, daleko od takvog dogovora, međutim, prerano je davati pesimističke izjave. Sutra ćemo imati intenzivne razgovore s predstavnicima američke i europske administracije , a vjerojatno i u petak. Toplo se nadam da ćemo sagledati potrebu da riješimo ona ključna pitanja koja smo definirali i sud i Strasbourgu kao i Ustavni sud BiH, istaknuo je predsjednik HDZ-a BiH.
Ako se briše nacionalna odrednica onda treba potpuna preinaka BiH
Američki izaslanik Palmer spominje uklanjanje etničkog prefiksa. To za Hrvate nije prihvatljivo, no Palmer ističe da hrvatski narod bude odgovarajuće zastupljen. Upitan kako unutar svega toga pronaći pravo rješenje Čović je rekao kako rješenja ima.
– Nisam siguran što netko podrazumijeva pod etničkim prefiksom, predznakom ili dodatkom. U našem jeziku jasno je što je prefiks, to je dodatak, a to nije nacionalna odrednica iz Ustava. Hrvat, Bošnjak, Srbin ili hrvatski, bošnjački, srpski, kao pridjevi koji su na nekih 30-ak mjesta spominju u aneksu 4., odnosno Ustavu BiH. Kada sam već nekoliko puta razgovarao s gospodinom Palmerom stavio sam mu jasno do znanja da moramo raščistiti što je prefiks, a što je nacionalna odrednica. Njegova reakcija je bila da će on učiniti sve da konstitutivni narodi ostanu, da funkcioniraju kroz i Predsjedništvo i kroz Domove naroda, ali s druge strane da on mora ostaviti nekakav put već u tom prvom koraku oko tih prefiksa, rekao je Čović.
– Evidentno on pod prefiksom podrazumijeva, odnosno ta administracija, brisanje nacionalne odrednice u Ustavu BiH, što je u nekom elementu i moguće napraviti, ali tada trebamo znati da je to “novi Dayton” i da treba napraviti potpuno novu preinaku BiH. To bi se dalo riješiti kroz dva entiteta ili dvije federalne jedinice u Federaciji pa imate tri naroda, tri federalne jedinice kao tri izborne jedinice i dobili ste racionalnost u organiziranju vlasti u BiH, recimo u Federaciji s 11 vlada i parlamenta došli bi samo na dvije. Time bi riješili to pitanje, tog odnosa etničkog i građanskog u BiH. Mislim da će suština razgovora sutra s predstavnicima američke i europske administracije biti na tome. Kako napraviti iskorak, jer nam je vrlo malo vremena ostalo da napravimo izmjene jer popuna izbornog zakona tamo gdje je Ustavni sud kazao da imamo dvojbu teško ćemo organizirati izbore iduće godine, objasnio je Čović.
Vrisak.info
