Nedvojbeno je odluka Europskog vijeća o otvaranju pregovora Europske unije s Bosnom i Hercegovinom najvažnija vijest za ovu zemlju od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat, a europska perspektiva ima potencijala voditi k potpunoj stabilizaciji zemlje.
No, do toga cilja dalek je put, o čemu svjedoče i primjeri Srbije, Sjeverne Makedonija ili pak Albanije, koje su godinama što zbog unutarnjih ili pak vanjskih prijepora, ali i neodlučnosti Europske unije, zarobljene u ovome statusu s malim pomakom.
Iako nije ispunila čak dva objavljena uvjeta, upravo zahvaljujući autoritetu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, otvorila se europska perspektiva Bosni i Hercegovini. A ova se tema preselila čak i u kampanju za izbore za Sabor, gdje se s jedne strane ističu rezultati, a s druge strane osporava brzina postignutoga. Pa ipak, odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom velikom pobjedom i geopolitičkom porukom Europske unije svim njezinim narodima, svim liderima i institucijama nazvao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
– Ovo nije samo tehničko pitanje, ovo je velika geopolitička, strateška poruka Europske unije svim narodima, svim liderima i institucijama – rekao je Plenković nakon što je Europsko vijeće usvojilo odluku o otvaranju pregovora s BiH.
Plenković je poručio kako BiH sada treba “čvrsto uzeti Kairosov čuperak, ne dati mu da pobjegne i neka taj val koji smo danas pokrenuli unaprijedi život svih naših prijatelja u Bosni i Hercegovini”. Dodao je kako je ova odluka ključna za opstanak i funkcionalnost države. Plenković je rekao kako je Hrvatska bila ključna da bi se došlo do ove odluke i da to nije bio nimalo lak proces. Podsjetio je kako je u veljači 2016., tada još kao zastupnik u Europskom parlamentu, pomagao tadašnjem predsjedatelju Predsjedništva BiH Draganu Čoviću da preda zahtjev za članstvo, učinio velike napore da BiH dobije kandidacijski status u prosincu 2022. godine te da je hrvatska Vlada snažno podržala napore predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto u ispunjavanju kriterija. Kao primjer koliko je teško bilo doći do konsenzusa unutar Europske unije, Plenković je podsjetio na raspravu u nizozemskom Parlamentu, gdje premijer Mark Rutte više nema većinu i gdje je niz stranaka bio protiv otvaranja pregovora. Prilikom glasanja čak 72 od 150 zastupnika u nizozemskom Parlamentu bila su protiv otvaranja pregovora s BiH. – Ali, uz dobru argumentaciju, a bili smo u stalnoj komunikaciji, uspjeli smo – rekao je Plenković. Dodao je kako mu je posebno drago da su se sve ove odluke donosile u trenucima kada su politički predstavnici hrvatskoga naroda bili na najistaknutijim dužnostima u Bosni i Hercegovini i kada je hrvatska Vlada snažno podupirala i omogućila konsenzus u EU. – Ovo je veliki dan za Bosnu i Hercegovinu, sva tri konstitutivna naroda i posebna poruka podrške Hrvatske. To je jedna od ljepših vijesti koju smo mogli imati za zaokruživanje naših međunarodnih aktivnosti na kraju drugog mandata – rekao je Plenković. Ništa manje nisu komplementirali predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, piše Večernji list.
– Zahvale svim europskim liderima, a osobito Andreju Plenkoviću, i iskrene čestitke svima koji su svojim radom doprinijeli, osobito Borjani Krišto – napisao je Čović na svom X profilu. Pri tome je objavio fotografiju iz središta Mostara s oslikanom zastavom Europske unije i natpisom “Budućnost je Europa”.
– Svega toga ne bi bilo da nije bilo Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade gospodina Plenkovića i svih njihovih suradnika – rekao je jučer na konferenciji za novinare u Mostaru Čović. Po njegovim procjenama, pred BiH i njezinim institucijama dug je put, a među najvažnijim reformama ocijenio je izmjene Izbornog zakona koje se navode u prioritetima 8 + 1.
– Nitko nam ništa ne daruje. Moramo dinamično postaviti svoje obveze, a jedna od njih je Izborni zakon. To je jedna od ključnih obveza koja će morati biti prva. Volio bih da bude u ovoj godini kako bismo relaksirali odnose i otvorili druge teme – rekao je Čović. Po njegovim riječima, izmjena Izbornog zakona “nije samo plod želja HDZ-a nego HNS-a BiH i hrvatskog naroda”.
Donošenje seta novih zakona
– Legitimno predstavljanje nema alternativu za BiH, kao što nema ni europski put – ocijenio je Čović. Sada najvažnija osoba u procesu provođenja reformi na putu u EU Borjana Krišto (HDZ BiH) najavila je upravo to – ubrzan rad na donošenju novih zakona kako bi se ta zemlja pripremila za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom. Uključujući Izborni zakon zemlje. Krišto je posebnim pismom zahvalila predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i šefovima država ili vlada Unije na odluci kojom su formalno odobrili početak pregovora s BiH. – Ostajemo jasno i nedvojbeno opredijeljeni za vrijednosti i ciljeve na kojima se temelji Europska unija te privrženi daljnjem jačanju regionalne suradnje u okviru postojećih inicijativa na načelima dobrosusjedstva, jačanju političkog dijaloga, mira i stabilnosti u okružju – poručila je Krišto u pismu. Najavila je Michelu kako odmah slijedi rad na donošenju novih zakona. Objasnila je kako će odmah na dnevni red Vijeća ministara doći Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine i Zakon o zaštiti osobnih podataka, koji su, kako tvrdi, tehnički spremni za usvajanje.
Uz to, kako je navela, slijede i izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje su u četvrtak službeno dostavljene Vijeću ministara Bosne i Hercegovine u daljnju proceduru. Tim se zakonom, koji je u proceduru uputio ministar pravosuđa Davor Bunoza, predviđa i promjena načina biranja članova Predsjedništva BiH, tehničke izmjene kojima bi se poboljšala transparentnost izbornog procesa, kao i način biranja članova Središnjeg izbornog povjerenstva.
Vrisak.info
