Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da su planovi vlasti u Bosni i Hercegovini bili mnogo izraženiji od onoga što je na kraju godine učinjeno.
-Za razliku od početka godine, koji je bio optimističan, sljedećih devet mjeseci obilježile su turbulencije. Žao mi je što na kraju nismo uspjeli realizirati sve što smo planirali, ali bojim se da smo time stvorili samo još jedan okvir za djelovanje u idućoj godini koji će imati negativne posljedice primarno na političkoj sceni među Bošnjacima, ali i predstavnicima srpskoga naroda. Neriješeno pitanje izbornog zakonodavstva i dalje ostaje prioritetno pitanje i ono je ključ svih rješenja odnosa u Bosni i Hercegovini. Priznanje da Bosna i Hercegovina funkcionira kao normalna država koja će osigurati ustavno definiranu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda temelj je stabilnosti, osobito dok se trenutačno suočavamo s težnjama unitarizma koje zagovara bošnjačka politička scena, a na što iz Republike Srpske odgovaraju separatizmom iz straha od stvaranja unitarne, građanske države, izjavio je Čović u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista.
Mišljenja je da su bh. vlasti pitanja koja se tiču otvaranja pristupnih pregovora s EU već davno trebali završiti, kao i da bi bilo “neodgovorno da to ne završimo u prvom tromjesečju iduće godine jer je ostalo vrlo malo pitanja koja trebamo privesti kraju”.
-Puno smo stvari dogovorili. Naime, Zakon o sudovima, kao i Zakon o VSTV-u već smo trebali imati u parlamentarnoj proceduri. Nadam se kako ćemo ih uskoro imati pred sobom u Parlamentarnoj skupštini kako bismo napokon iz te situacije izašli uz imenovanje pregovaračkog tima i glavnog pregovarača, gdje smo usuglasili koncept odabira članova tima. Mislim da tu neće biti problema. No, moramo razumjeti da odnosi unutar političke scene u Bosni i Hercegovini, koji su krajnje negativni, i dalje utječu na neizvršavanje obveza koje su gotovo privedene kraju. Vjerujem da ćemo taj posao okončati u prvom tromjesečju dok Poljska predsjeda Europskom unijom. Želimo otvoriti ključne procese poput pitanja izbornog zakonodavstva i drugih reformi koje je nužno završiti u 2025. godini s obzirom na to da je ona za Bosnu i Hercegovinu neizborna, kazao je Čović.
Odgovarajući na pitanje o Zakonu o Južnoj interkonekciji, Čović je ustvrdio da nije dobro da se došlo u situaciju da se pod pritiskom međunarodnih partnera donose odluke u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na razini Federacije BiH.
-Preglasavanje samo po sebi nije problem, međutim, problem je to što nismo u stanju naći rješenja za nagomilane probleme s kojima smo suočeni. Južna plinska interkonekcija projekt je koji smo unutar Vlade Federacije prethodno usuglasili i dogovorili, a onda su se upravo ovim djelovanjem ili pritiskom izvana partneri u Federaciji morali povući. Naime, svjesno smo išli u taj proces znajući unaprijed da će doći do preglasavanja, no odlučili smo se na taj korak kao jednu poruku. Južna plinska interkonekcija strateški je interes hrvatskoga naroda i Bosne i Hercegovine, ali ne možemo reći da je ona strateški interes samo za jednu tvrtku, bio to BH-Gas ili neka druga tvrtka. Potrebno je omogućiti organizaciju prema ustavnim nadležnostima entiteta i županija kako bi projekt u konačnici bio uspješno provede, kazao je Čović.
On je odgovorio I na pitanje postoji li nada da se konačno počne iskreno i strateški ozbiljno raditi na relaksiranju odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
– Osnova za tu, dugoročnu suradnju upravo je međusobno uvažavanje. Prije svega, političku zrelost treba pokazati najbrojniji konstitutivni narod u BiH – stabilizirati prostor BiH, očuvati njezine granice te time osigurati razvoj i transformaciju čitavog bh. društva kroz integracijske perspektive. Uvjeren sam da odnos Bošnjaka i Hrvata mora i može biti mnogo bolji nego što je danas. Sve što je narušeno u komunikaciji i lošem vođenju politika treba trajno otkloniti. Izborni zakon je ključ. Ako nakon njegova donošenja nismo spremni razumjeti se, sumnjam da ćemo napraviti ozbiljniji iskorak. Najbolji primjer je Grad Mostar i 2019. godina, kada smo pred međunarodnim partnerima potpisali sporazume o izborima u Mostaru i legitimnom predstavljanju. Jedan dio toga smo proveli, drugi nismo, što je pokazalo da je to bila prijevara koja se koristila kao argument uspjeha bošnjačke politike. Svi moraju shvatiti da se prijevarama ništa ne dobiva. Ako je itko išta dobio ovakvom politikom u BiH, bojim se da dugoročno imamo problem koji će nastaviti opstruirati poboljšanje naših odnosa, ali i razvoj društva u konačnici. Zbog svega toga imamo samo zastoj i bavimo se sami sobom, a naša je želja da se bavimo strateškim pitanjima, poručio je Čović.
Vrisak.info
