Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, Dragan Čović, gostovao je u emisiji Dnevnik PLUS na RTV Herceg-Bosne kod urednika i voditelja Tihomira Šutala.
Razgovor je vođen uoči 30. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, a obuhvatio je širok spektar aktualnih političkih tema, od usvajanja državnog proračuna i europskih zakona, preko Južne plinske interkonekcije i odnosa s američkom administracijom, do dubinske analize Daytonskog sporazuma, konstitutivnosti naroda te najave novog sveobuhvatnog političkog dogovora.
Čović je razgovor započeo komentarom današnje turbulentne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje je napokon usvojen državni proračun.
„Baš tako napokon. I danas je bilo puno neizvjesnosti, puno političkih igara politiziranja, kako to već ide u ovo vrijeme. Neki su odredili godinu dana pred izbore da treba krenuti s izbornom kampanjom, ali uspjeli smo na kraju koristeći one vještine koje imamo danas kroz naše iskustvo, i na opće zadovoljstvo je rekao da smo konačno usvojili proračun“, kazao je Čović.
Usvajanje proračuna, prema njegovim riječima, daje jasan prostor za pripremu proračuna za 2026. po sličnom modelu te za fokusiranje na dva ključna zakona nužna za europski put – zakon o VSTV-u odnosno Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača.
Jedna od ključnih tema bila je večerašnji sastanak u američkom veleposlanstvu o južnoj plinskoj interkonekciji.
Čović je opisao da se radi već šesti ili sedmi put u kontinuitetu s novim otpravnikom poslova u Veleposlanstvu SAD-a. Podsjetio je da je problem bio sadržan u time da su preglasani svi Hrvati u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije oko južne plinske interkonekcije odnosno oko toga da nositelj ovog projekta bude Bh. Gas, kompanija bez Hrvata u upravljačkim strukturama s bošnjačkom dominacijom.
– Ponudili smo i rješenja da napravimo jednu novu tvrtku sa sjedištem u Mostaru gdje bi suvlasnici bili BH gas, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Plinacro iz Hrvatske u jednakim omjerima po 33%“, podsjetio je Čović.
Danas je otpravnik poslova izišao s idejom da američki investitori preuzmu čitav projekt, što je hrvatska strana svesrdno prihvatila.
„Kad vam netko kaže da investitori iz SAD-a želi investirati u Bosnu i Hercegovinu, u plinsku infrastrukturu i time nas na neki način osloboditi tog našeg političkog pritiska koju smo imali dosad zbog ovog preglasavanja u Vladi Federacije i parlamentu“, kazao je Čović.
Kazao je i da se mora definirati pravni model oko dolaska američkih investitora i davanja koncesije, ali i vidjeti što sa Zakonom kojim su preglasani Hrvati, a koji je još uvijek na snazi, barem formalno.
„Želimo čitavu Hercegovinu plinoficirati – stvoriti primarnu mrežu, ali i sekundarnu koja će ići iza toga“, naglasio je Čović, ističući da je projekt strateški interes hrvatskog naroda u tri županije.
Povodom 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, Čović je najavio predstavljanje Zbornika radova Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH sutra u Mostaru te 9. prosinca u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Podsjetio je na konferenciju Bruxellesu u organizaciji eurozastupnice Željane Zovko te kazao da je Dayton prije svega donio mir:
„Dayton je donio apsolutno mir i to mu je najveća vrijednost. Nakon četiri godine užasa stradanja, protjerivanja milijuna ljudi i stotine tisuća stradalih, konačno smo dobili mir i mi ga baštinimo trideset godina.“
Međutim, Aneks 4 (Ustav BiH) ostavio je vrlo malo odrednica, a sve ostalo se trebalo rješavati. „To je klasičan poluprotektorat u Bosni i Hercegovini i više od 900 odluka koji su nam trebali ‘pojasniti’ što je Duh Daytona“, rekao je Čović, dodajući da je ideja takvih nametanja izvana bila transformirati dva entiteta u entitete dva konstitutivna naroda te da je netko procijenio da bi hrvatski narod mogao nestati.
„Uspjeli smo se očuvati kao politički narod i danas sjedimo za pregovaračkim stolom oko svakog pitanja.“
Dayton je donio nefunkcionalno i neučinkovito unutarnje uređenje, a mnoga pitanja iz 1995. još su otvorena. „Ključ Daytona je konstitutivnost tri naroda i to je prepoznato i odlukama Ustavnog suda“, naglasio je Čović, ističući da se paralelno pokušavalo osporavati jednakost naroda kroz pravosuđe i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
„Niste u stanju zaživjeti u realnom životu Bosne i Hercegovine. Legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda moraju donositi odluke i onda će nam biti svima lakše.“
Čović je poručio da BiH može u EU kroz rješenja koja podrazumijevaju elemente konsocijacijske demokracije i federalizma s naglašenom ulogom tri konstitutivna naroda.
„Svi razumiju da je konsocijacija budućnost, federalizam da je budućnost Bosne i Hercegovine. Imamo dovoljno primjera – Belgija, Švicarska, pa čak Njemačka“, kazao je, dodajući da su međunarodni dužnosnici koji duže borave u BiH sve svjesniji realnosti tri naroda, tri kulture i tri jezika.
„Bosna i Hercegovina će preživjeti kao moderna europska država koja je funkcionalna i učinkovita, ali moramo pojednostaviti unutarnju organizaciju zasnovanu na pozicijama tri konstitutivna naroda.“
Novi sveobuhvatni dogovor – „Dayton 2“ već u pregovorima
Čović je potvrdio da se već intenzivno razgovara o novom političkom aranžmanu:
„Hoće li se nazvati Dayton 2 ili nekim drugim – manje je važno. Dayton je donio mir. Sada treba novi zajednički sadržaj s prijateljima koji imaju snage da nametnu takav pristup ubrzanog dogovora.“ Vjeruje da će nova američka administracija dati rezultat jer „nitko neće dozvoliti žarište u srcu Europe“. Pozvao se na poruku američke predstavnice sa zadnje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a da se tri naroda moraju dogovoriti o budućnosti zemlje.
Hrvati će 2026. izabrati svog legitimnog člana Predsjedništva
Na izravno pitanje hoće li Bošnjaci opet izabrati hrvatskog člana Predsjedništva, Čović je odgovorio:
„Pokušati možda hoće, ako ne promijenimo izborni zakon, ali ja sam uvjeren da se neće stvarno desiti. Nama treba malo mudrosti unutar organizacije političke organizacije Hrvata. Ja sam uvjeren da će iduće godine na izborima Hrvati imati svog legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva.“
Odnosi u i izvan HNS-a
Čović je detaljno govorio o trenutnom stanju unutar Hrvatskog narodnog sabora i odnosu prema strankama koje su napustile ili se distancirale od HNS-a. Dodao je da je da je bivši američki veleposlanik Murphy prije godinu i pol dana počeo okupljati te ljude kako bi se stvorila opozicija HDZ-u i partnerima iz HNS-a.
Kazao je da su te stranke dobrodošle dok se bore za hravtske interese ali i napomenuo loše primjere iz Žepča i Odžaka s prošlih lokalnih izbora.
Lobiranje za hrvatska pitanja u novoj američkoj administraciji
Čović je otvoreno govorio o lobiranju kod administracije Donalda Trumpa. „Radi se i konkretno jako puno, ali svi lobiraju i nemojte to podcijeniti. Vidjeli ste nedavno i pristup iz Banja Luke kad je u pitanju lobiranje, tamo su potrošene stotine milijuna da bi se neke stvari stavilo na svoje mjesto. Bošnjaci lobiraju preko svojih centara na Bliskom istoku i tamo gdje imaju svoje uporište i tako dalje“, kazao je Čović.
Hrvatska strana, prema njegovim riječima, nema financijsku moć za plaćanje skupih lobističkih kuća, ali radi kvalitetno i pragmatično: „Naravno da i mi to radimo i ja sam uvjeren na ovaj način, kako kojih smo mi izabrali jer nemamo financijsku moć kao netko drugi da kažem da plaćamo neke kuće itd., ali sam uvjeren da kolege koji imamo danas na našoj komunikaciji i bili su neki dan kod vas ovdje u gostima. Mi ćemo se sastati ovih dana na nekim lokacijama u Europi. Ja mislim da dovoljno kvalitetno posao rade i jer je posao koji rade za Bosnu i Hercegovinu, a usput i za hrvatski narod.“
Naglasio je da je primarni interes i Hrvatske i hrvatskog naroda stabilna BiH: „Nama je želja i Hrvatskoj je primarni interes stabilna Bosna i Hercegovina, pa čak i da nema Hrvata u BiH, to bi bio cilj. A kad imate Hrvate kao konstitutivni narod, ustavna obveza je institucija Republike Hrvatske da brine o svom narodu u BiH. Onda je jasno da ćemo mi iskoristiti sve instrumente, a ima ih dovoljno da prihvatljiv način bez velike galame pokušamo riješiti to.“
Podrška Vlade RH i premijera Plenkovića
Čović je posebno istaknuo ulogu hravtskog premijera Andreja Plenkovića: „Apsolutno je internacionalizirao hrvatsko pitanje u BiH. Bez njega bi bilo u debeloj prašini.“
Pohvalio je stotine milijuna eura hrvatskih investicija, te najavio dlazak Plenkovića u BiH 11. prosinca kalda će biti otvoren GP Gradiška.
Vrisak.info
