U zadnjih nekoliko mjeseci traju pregovori HDZ-a BiH i SDA o izmjenama Izbornog zakona BH. Dragan Čović, predsjednik najjače hrvatske stranke u BiH, izjavio je da će Izborni zakon biti promijenjen do polovice lipnja ove godine, a da će Hrvati na idućim izborima, 2022. godine, sami sebi birati predstavnike u vlasti. Za to vrijeme, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, prijeti ratom, poziva na nasilje protiv Hrvata i Srba u BiH, Hrvatske i Srbije, ali i drugih europskih zemalja.
Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke i jedan od istaknutijih dužnosnika HDZ-a BiH, rekao je za Dnevnik.ba, kako je sigurno da do sada HDZ i SDA imaju najtemeljitije i najozbiljnije pregovore i da radne skupine svaki tjedan zasjedaju povodom ovih pitanja.
“S druge strane, izjave koje povremeno možemo čuti o uključivanju drugih stranaka gdje vidimo kako pojedini sa sebe žele skinuti odgovornost koju su im građani povjerili, ne ulijeva uvijek pouzdanje“, izjavio je Ćosić.
Političkom mimikrijom prikriva se dominacija jednih nad drugima
Nema dijaloga ako taj dijalog ne podrazumijeva toleranciju svih sudionika, dodaje Ćosić, i ako svi politički programi nisu u javnom dijalogu i prostoru podjednako legitimni.
“Ako nije tako, riječ je o farsi, političkoj mimikriji kojom se prikrivaju stvarni ciljevi – dominacija jednih nad drugima. Eventualni neuspjeh tog procesa trebao bi zabrinuti sve koji svoju budućnost vide u ovoj zemlji. Bio bi to veliki neuspjeh BiH u izgradnji stabilne budućnosti“, izjavio je.
Odgovarajući na pitanje, odgovara li bošnjačkoj eliti nestanak Hrvata u BiH, Ćosić odgovara kako je to grubo tvrditi, ali da u nekim političkim konceptima koje zagovaraju, ne samo čelni ljudi SDA, nego i njihovi istomišljenici, Hrvati ne bi imali priliku opstati.
“Ne bi mogli opstati kao politički entitet, povijesni i suveren narod u svojoj zemlji, BiH. Zato takve koncepte treba razotkrivati, skidati medijsko-političke celofane u koje se umotavaju“, naglašava Ćosić.
Konstitutivnost temelj BiH i taj je princip stariji od Daytona
U hrvatskoj se javnosti u BiH, i ne samo od političkih dužnosnika, nego i novinara, pisaca, kulturtregera, može čuti kako građanska država kakvu nudi Bakir Izetbegović nije ništa drugo nego islamska država.
“To što Izetbegović želi, može zadržati za sebe. BiH je složena država, uređena na principima konstitutivnosti i ravnopravnosti, to je u temeljima ove zemlje, ti su temelji stariji od Daytona“, naglasio je Ćosić.
Razumijem, dodaje Ćosić, Izetbegovićevu sentimentalnost povezanu s vizijom islamskog društva opisanu u knjigama njegovog oca.
“Ali, ona nikad neće biti ustrojena na šerijatskim zakonima niti ovu zemlju takvom vidi većina muslimana. Imali smo iskustva s državom u kojoj su jedan narod i jedna ‘religija’ dominirali, a drugi sustavno potiskivani. Znamo kako je sve prošlo. Znamo i da ima onih koji misle da nije prošlo“, rekao je.
U bošnjačko-bosanskoj javnosti zadnjih je mjeseci dominantan narativ da je termin konstitutivnost krivo preveden u Daytonu i da ga treba brisati.
“Bilo bi bolje da se čistači tuđih identiteta manje bave prijevodima jer bi se u njima mogli izgubiti. Izvorni tekst Ustava FBiH navodi kao jedan od službenih jezika i ‘bosniac language’. Isti su ‘prevoditelji’ to preveli kao ‘bosanski jezik’ i svi će skočiti na noge kada ih netko podsjeti na ispravan prijevod“, rekao je.
To što su, dodaje Ćosić, bošnjačko prekrstili u bosansko, Bosni neće pomoći, Hercegovinu će nasmijavati i zbunjivati, a “prevoditeljima“ neće pomoći da svoje kreativne iluzije nametnu kao stvarnost.
U BiH, objašnjava Ćosić, postoje bošnjačko-unitarističke i neokomunističke stranke koje se ponekad nazivaju strankama ljevice.
“Posežu za vrijednostima socijaldemokracije kako bi zamaglile svoj zajednički nazivnik – urušavanje temeljnih i krovnih postulata na kojima BiH počiva, urušavanje svih identiteta kroz povijest izgrađenih jednih pored drugih, izgrađenih ne bez žrtava i krvi, tim dublje urezanih u svijest stanovnika ove zemlje“, rekao je.
U jednom takvom društvu, nastavlja, operiranom od svih naslijeđenih i čvrstih identitetskih biljega, jedni i drugi vide svoju priliku. Ciljevi su im samo u ovoj fazi kompatibilni, a u završnoj, dijametralno suprotni i sukobljeni.
Duboka podjela BiH
“Srećom za ovu zemlju, ta faza neće nikada postati stvarnost koliko god bila projektirana u njihovim glavama. Galama o trećem entitetu i obnovi Herceg Bosne, uz dodatnu sotonizaciju jedne legitimne političke ideje, ima za cilj skrenuti pažnju i zatrti svaku javnu raspravu o dubokoj podjeli u zemlji. Plaše nas navodno ‘dodatnim podjelama’, a uporno rade na izgradnji najdublje i za društvo pogubne binarne podjele kakvu svakodnevno gledamo“, izjavio je.
U BiH, podsjetimo, uskoro dolazi novi visoki predstavnik, Christian Schmidt. Ćosić nema nikakvih očekivanja, pa tvrdi da bi i Hrvati iz javnog govora trebali izbaciti riječ ‘očekivanje’.
Međunarodna zajednica, naglašava Ćosić, nije neko jedinstveno tijelo s jedinstvenim mišljenjima i sigurno je da im BiH nije jedina u fokusu.
” Ali mogu sa sigurnošću tvrditi kako je prisutnost međunarodne zajednice pomogla da se očuva cjelovita Bosna i Hercegovina, a zahvaljujući Hrvatskoj i drugim zemljama unutar Europske unije posljednjih mjeseci je BiH dodatno u fokusu i neke skrivene politike su se već raskrinkale“, rekao je.
Ipak, reakcije međunarodne zajednice kada je u pitanju bošnjačka elita vrlo često izostaju, poput Izetbegovićevih prijetnji ratom.
Hrvati bi trebali iz javnog govora izbaciti riječ “očekivanje“
“Međunarodna zajednica nije dnevnopolitički komentator da bi se oglašavala na toj razini, ali to ne znači da bi neki procesi mogli proći bez ‘cenzure’ u važnim svjetskim centrima“, rekao je.
Odgovarajući na pitanje, ima li Željko Komšić, političku budućnost, Ćosić je kazao kako ga njegova budućnost ne zanima.
“Njegova budućnost u igra s ovom zemljom, znatno je bolja nego budućnost ove zemlje u igri s njime“, kazao je.
Ćosić, također, naglašava kako su bošnjački unitarizam i srpski separatizam uvijek u ‘ratu’ i uvijek se međusobno ‘hrane’ jer svaki vidi razloge svog postojanja u obrani od dugog.
Kako se hrane bošnjački unitarizam i srpski separatizam
“Državni nacionalizam se manifestira kroz politički unitarizam i svoje postojanje opravdava političkim planovima i strahom od separatizma kao pojavnog oblika onog drugog, etničkog nacionalizama. I obratno, naravno. To je nešto kao začarani krug iako povijest svjedoči da su ovi drugi nastali kao reakcija na unitarizam koji guši individualne i kolektivne slobode“, rekao je.
Ta dva koncepta, dva nacionalizma u odnosu na hrvatski koncept Bosne i Hercegovine za sada su udaljeni, tvrdi Ćosić.
“Dva su načina kako se mogu približiti. Onaj poželjni, dijalog u toleranciji ili onaj nepoželjni o kojemu ovih dana govore sarajevski ‘patrioti’ – rat! Uglavnom, jedan i drugi put imali bi isti rezultat. Pamet ne bi trebala dvojiti oko izbora“, smatra Ćosić.
Ćosić je na koncu razgovora za Dnevnik.ba komentirao i odnos Hrvatske prema BiH kojeg je ocijenio partnerskim i na dobrobit na cijele BiH.
“Njihov primarni interes je zaštita prava Hrvata u BiH, što je i njihova ustavna obveza. Hrvatska nam dosta može ubuduće pomoći i sa svojim iskustvom u pristupanju NATO savezu i Europskoj uniji čiji je već član. To cijenimo i podupiremo. Ipak, u našoj politici planovi prijatelja kao i planovi neprijatelja ne smiju biti važniji od naših planova“, zaključio je Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ZHŽ-a u razgovoru za Dnevnik.ba.
Vrisak.info
