Epidemiološka situacija u Federaciji BiH je stabilna, a u većini županija bilježi se pad broja novooboljelih od COVID-19, i na neki način smirivanje četvrtog vala pandemije.
No, treba biti oprezan i vidjeti hoće li ove promjene i hladno vrijeme utjecati na ponovnu reaktivaciju virusa jer će ljudi u narednim mjesecima više boraviti u zatvorenim prostorima, kaže prim. dr. Goran Čerkez, pomoćnik Federalnog ministra zdravstva.
Nezadovoljan poštivanjem i kontrolom mjera
Možemo reći da je četvrti val dobro prošao, barem do sada, posebno ako u obzir uzmemo zemlje u regiji. Primjera radi, Hrvatska dnevno bilježi oko 2.000, a Srbija i do 6.000 zaraženih.
No, ne smijemo se opuštati jer hladno vrijeme i bliski kontakti koji će se ostvariti u kancelarijama, kafićima, tržnim centrima, mogu uzrokovati ponovni rast oboljelih, ističe Čerkez za Faktor.
Kaže kako je u BiH više od 40 posto ljudi oboljelo od COVID-19, a u Federaciji BiH cijepljeno oko 35 posto populacije, odnosno oko 40 posto ljudi iznad 60 godina života.
To nisu zadovoljavajuće brojke, s obzirom na to da se 86 posto smrtnih slučajeva bilježi upravo kod ljudi iznad 60 godina života. Zbog toga je naš fokus cijepljenja upravo na osobama iznad 60 godina. Siguran sam da ćemo uskoro, a počeli smo mjesec kasnije s cijepljenjem od drugih, dostići prosjek imunizacije u regiji, naglašava Čerkez.
Navodi da nije zadovoljan kako građani poštuju aktualne epidemiološke mjere, ali ni onima koji bi trebali kontrolirati njihovo provođenje.
Najveći problem tijekom cijele pandemije bio je nedostatak ljudskog kadra, kako u zdravstvu, na razini primarnog sektora koji je jako bitan za vršenje kontinuiranog nadzora nad bolešću onih koji su u samoizolaciji, kako se ne bi događalo da kasno budu prepoznati kao kritični pacijenti, tako i u inspekcijama. Mi imamo svega 50 epidemiologa, isto toliko i infektologa, a nedostaje nam i ostale zdravstvene struke, među kojima i srednjeg medicinskog kadra koji je jako iscrpljen.
Paralelno s tim, na razini županija imamo vrlo loše ekipirane inspekcijske službe, a one su ključne za nadzor. Nemamo dovoljan broj ljudi jer ovakva pandemija na nekim mjestima zahtijeva angažman i deset puta veći broj osoba nego što ih ima. Nedostatak ljudi utječe na kvalitet nadzora, a ako imate slab nadzor, imate slabo poštivanje mjera, što povećava broj zaraženih. To se automatski odražava na veći priljev ljudi u bolnice i veći broj smrtnih ishoda. Također, istaknuo bi i ulogu MUP-ova jer su samo u nekim županijama svoje zakonske okvire prilagodili trenutnoj situaciji u pandemiji. Naveo bi primjer Županije Sarajevo je na početku pandemije koja je to jako dobro uradila, kaže Čerkez.
Na pitanje, kako vidi daljnji tijek pandemije, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, odgovara kako će i u predstojećim mjesecima sasvim sigurno biti valova, ali ne s tako izraženim intenzitetom.
Pouzdanu prognozu nitko ne može dati jer sve zavisi koliko će svatko od nas biti društveno odgovoran, a to podrazumijeva cijepljenje i poštivanje mjera. Ako budemo pametni, mislim da bismo već početkom 2022. godine mogli izaći iz ove krize. Ako se ljudi ne budu cijepili i ako ne budu poštivali mjere, pandemija će trajati, poručuje Čerkez.
Osvrnuo se i na broj smrti od posljedica COVID-19. Podsjetimo, BiH je po preminulima prva u Europi, a druga u svijetu.
Jako je važno imati u vidu da FBiH ima malo veći broj u odnosu na entitet RS, a RS ima duplo manje stanovnika od većeg bh. entiteta, možda čak i više nego duplo. Prema tome, u velikoj mjeri prosjek smrtnosti u Federaciji BiH kvare brojke o broju preminulih u RS-u. Naravno, to nikako ne može biti opravdanje za situaciju o broju smrtnih ishoda od posljedica COVID-19 u FBiH. Nekoliko je razloga koji su doprinijeli da imamo takve brojke umrlih. Prije svega, jako je mali obuhvat imunizacije u trećoj dobi, potom kod nas se, za razliku od europskih država, jako dugo živi u zajedničkim domaćinstvima, pa mladi, koji lako obolijevaju, prenose virus na starije ukućane, među kojima je, mislim na one iznad 60 godina života, i najveća smrtnost. Također, ljudi kasno dolaze u bolnicu, kada je bolest već uzela maha. Puno je razloga i trebalo bi ih sve dobro analizirati s razina klinika i bolnica, a onda građanima dati odgovore, ističe Čerkez.
Kontakti studenata su visokorizični
Kaže kako je zadovoljan trenutnom epidemiološkom situacijama u osnovnim i srednjim školama, ali da bi problem mogao izazvati početak akademske godine.
Nemamo naglih skokova oboljele djece u školama. Priznanje treba odati ljudima na razini županija koji su to dosta dobro napravili. No, treba biti jako oprezan s početkom studentske godine, jer tu je puno veći rizik nego u osnovnim i srednjim školama. To je generacija odraslih koji dolaze iz svih dijelova BiH, borave tijekom tjedna u Sarajevu, a onda se za vikend vraćaju kućama. Oni dakle virus mogu unijeti u Sarajevo, a mogu ga i iznijeti. Njihovi kontakti kroz druženja, kafiće, zajedničke boravke u studentskim domovima su visokorizični, kao što su njihovi kontakti i na fakultetima rizični ako te obrazovne ustanove nisu adekvatno organizirale nastavu, objašnjava Čerkez.
Na kraju je istaknuo kako se o uvođenju Covid-potvrda (cijepljen, prebolio, testiran) već neko vrijeme razmišlja te da će one sasvim sigurno biti uvedene u određenim sektorima.
Još ćemo malo sačekati da se ljudi cijepe, a onda će se uvesti Covid-potvrde. To je neminovno, naročito u ključnim sektorima života koji su važni za funkcioniranje društva, kao što su zdravstvo, socijalni sektor, obrazovanje, policija, vatrogasci… To je europska praksa i ne treba je gledati kao restrikciju. Treba gledati što bismo time dobili, a dobili bismo to da bi se popunili sportski tereni, otvorili kina, kazališta, ugostiteljski objekti bez ograničenja… Osim toga, Covid-potvrda otvara put i nesmetanom putovanju ljudi širom svijeta, zaključio je Čerkez.
Vrisak.info
