Predsjednik Vlade RH i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković jučer je rekao kako će Sabor biti raspušten najkasnije 22. ožujka ove godine. S obzirom na to, predsjednik Republike Hrvatske će, sukladno ustavnim rokovima, raspisati izbore između 30 i 60 dana od raspuštanja Sabora.
To znači da će izbori biti najkasnije u drugoj polovici svibnja ako se Sabor raspusti 22. ožujka, a Milanović ih raspiše na samom kraju ustavnog roka. U svakom slučaju – (pret)kampanja je već krenula.
Osim o krajnjem datumu raspuštanja Sabora Plenković je javnost obavijestio i o nositeljima listi u izbornim jedinicama. Nama je najzanimljivija 11. Izborna jedinica u koju spadaju svi hrvatski državljani koji žive izvan Republike Hrvatske.
Poseban osvrt na jedanaestu
Politolog i novinar Branimir Galić komentirao je za Bild.ba raspuštanje Sabora i izborne liste s posebnim osvrtom na 11. Izbornu jedinicu i nositelja Milasa.
Odluka da se ide u raspuštanje Sabora nije me pretjerano iznenadila. Ne bih se previše upuštao u projiciranje kakav će ishod parlamentarnih izbora u Hrvatskoj biti. Trenutni sustav izbornih jedinica zasigurno na ruku najviše ide HDZ-u koji nesumnjivo ima najjaču infrastrukturu. Problem oporbenih stranaka sadržan je u tome što je ‘bara mala, a krokodila puno’ te što u Hrvatskoj trenutno ne postoji političar kojega bi se moglo osloviti popularnom sintagmom ‘šef oporbe’ (neformalnim šefom oporbe moglo bi se nazvati hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, ali on na izborima ne sudjeluje).
Sve osim scenarija u kojem HDZ osvaja sva tri mandata iz jedanaeste izborne jedinice za mene bi bilo iznenađenje. Ovakvu konkluziju izvlačim iz premise da se u ovoj izbornoj jedinici može glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima što znači da će na izbore izići samo manjina onih koje se ti politički procesi neizravno tiču ili ih procesi u Hrvatskoj zanimaju više nego u BiH.
Uloga Mosta i HRS-a
Važnu ulogu će imati i to tko će biti na listi HRS-a, koliko će se njihovi partneri iz MOST-a uključiti u kampanju i koliko će prepoznatljive kandidate imati. Neke druge desne opcije dosta su izgubile na prepoznatljivosti u BiH za razliku od prethodnih izbornih ciklusa. Tu prvotno mislim na gospodina Željka Glasnovića koji je zadnjih sedam-osam godina bio ozbiljan faktor u jedanaestoj izbornoj jedinici. Zanimljivo će biti vidjeti poziciju HNP-a i HDZ-a 1990, a nekako mi se čini da će, ako ovaj blok bude imao zajedničku listu, u konačnici podržati Plenkovićev HDZ ako kojim slučajem budu imali jednoga predstavnika u Saboru.
Plenkovićev HDZ je ojačao medijsku percepciju važnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH velikim brojem bilateralnih susreta glavnog tajnika tog ureda s bh. dužnosnicima. Upravo je gospodin Milas personifikacija tog ureda te HDZ ovim potezom ide na ‘sigurno’ jer su istaknuli kandidata koji zasigurno zna dosta toga o BiH. Međutim, glasove u jedanaestoj izbornoj jedinici ne ‘nosi’ Milas, kao što nije ni gospođa Zdravka Bušić (njegova prethodnica na mjestu nositeljice liste za jedanaestu izbornu jedinicu). Ne bi me iznenadilo da HDZ BiH ponovno iskoristi prokušanu taktiku i na drugo i treće mjesto na listi (u dogovoru s Plenkovićem) postavi iskusne ‘igrače’ s jakim stranačkim backgroundom i stabilnom bazom. Ti ‘igrači’ to bi doživjeli kao nekakvu nagradu za životno djelo, a Milas bi dobio podršku koja ga može pogurati ka osvajanju mandata.
Vrisak.info
