Dvije bošnjačke stranke aktivno uključene u pregovore o izmjenama izbornog zakona BiH u nedjelju su se pridružile osudama zaključaka izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) uz ocjenu kako je sada bitno sužen prostor za nastavak hrvatsko-bošnjačkog dijaloga o tom problemu.
Stranke Narod i pravda (NiP) i Savez za bolju budućnost (SBB) čiji su lideri Elmedin Konaković i Fahrudin Radončić ranije preuzeli ulogu posrednika u pregovorima čiji su glavni akteri Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH dijele ocjene kako HNS svojim pozivanjem na teritorijalni preustroj BiH, ne bude li dogovora o izmjenama izbornog zakona, samo dodatno komplicira stanje u zemlji, javlja Hina.
“Zaključci Hrvatskog narodnog sabora na sjednici koja je održana 19. veljače 2022. godine pokazuju da HDZ BiH u suštini nije za postizanje dogovora već svojim nerealnim, maksimalističkim i neustavnim zahtjevima žele dodatno produbljenje političke krize”, stoji u izjavi NiP-a koja svojom sadržinom zapravo podupire ocjene što su ih ranije dali SDA, SDP BiH i Naša stranka (NS).
Iz Konakovićeve stranke su ocijenili kako HNS najavom bojkota izbora planiranih za jesen, ako ne bude izmjena izbornog zakona, zapravo prijeti državi na isti način na koji to čini član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je srpske dužnosnike u tijelima državne vlasti nagovorio na bojkot i blokadu njihova rada sve dok se ne poništi zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina što ga je prošle godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.
“To pokazuju da se, na žalost, politike Dodika i (Dragana) Čovića u mnogim segmentima prate, nadopunjuju i potpomažu. Međunarodna zajednica je jasno prozrela takve politike kao antibosanske i antiustavne i na primjeru Milorada Dodika reagirala na odgovarajući način. Ovakvim zaključcima HDZ BiH se svrstava uz politiku koja je osuđena od najviših dužnosnika Sjedinjenih Država i Europske unije”, stoji u izjavi.
Iz NiP-a su poručili kako je zaključcima sabora HNS-a “sužen i faktički potpuno zatvoren” prostor dijalogu kojim bi se riješila otvorena pitanja u BiH pa tako i ono koje se odnosi na izmjene izbornog zakona.
U reagiranju iz Radončićevog SBB-a stoji kako oni neće pristati ni na kakvu uspostavu “trećih entiteta” jer to vide kao put u konačnu podjelu BiH po etničkim crtama a smatraju kako izbora u listopadu mora biti.
“U tom smislu nema mjesta političkim ultimatumima. Bitno je da postoje svi zakonski preduvjeti za organizaciju fer izbora”, stajalište je SBB-a iz kojega poručuju kako je eventualni bojkot izbornog procesa i neizlazak na izbore pravo je svakog pojedinca ili skupine no opstrukcija organizacije i onemogućavanje provedbe izbora na kojima žele sudjelovati drugi politički subjekti i građani prelazi u domenu kaznene odgovornosti.
Istaknuli su kako su zagovornici tolerantnijeg pristupa koji bi omogućio da se dijalogom dođe do rješenja.
Predsjednik HDZ BiH Čović je nakon sabora HNS-a u subotu najavio kako bi se hrvatski i bošnjački političari ponovo trebali sastati u Mostaru 22. veljače i tamo nastaviti pregovore o izbornoj reformi.
Vrisak.info
