Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Josep Borrell, je komentirao stanje u Bosni i Hercegovini za probošnjački televizijski servis N1, navodeći da je potrebno izbjeći daljnju eskalaciju situacije i da bi politički lideri trebali raditi na “pomirenju, izgradnji povjerenja i poštovanja među zajednicama”, umjesto poduzimanja “jednostranih mjera koje doprinose destabilizaciji zemlje.”
Borrellov stav o Bosni i Hercegovini prenosimo u cijelosti:
“Bosna i Hercegovina (BiH) puni naslovne strane iz sasvim pogrešnih razloga. Umjesto slavljenja dostignuća na njenom putu prema EU, vijesti o BiH vraćaju se u prošlost. Politička kriza uzrokovana prijetnjama da će se poništiti 26 godina mira i napretka može oteti potencijal BiH. Rukovodstvo vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS) ispituje granice hodanja po ivici, prijeteći akcijama koje potkopavaju ekonomske i zdravstvene interese u Republici Srpskoj i tkivo Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine. U Federaciji BiH mnogi političari održavaju status quo tako što blokiraju napredak i igraju se umjesto da poboljšavaju podjelu vlasti i funkcionalnost institucija.
EU stoji uz jednu suverenu Bosnu i Hercegovinu i uz sve građane BiH koji su umorni od korupcije i koji traže odgovornost svojih lidera za stvaranje bolje budućnosti. Vizija europske BiH i Zapadnog Balkana nudi viziju prosperiteta i sigurnosti utemeljenu na vladavini prava i slobodnom kretanju roba, kapitala, ljudi i usluga. Vizija BiH koja je čvrsto usidrena unutar EU. Dosta je prošlosti, europska budućnost je daleko privlačnija.
Građani BiH ujedinjeni su u želji za ekonomskim rastom, boljom zdravstvenom zaštitom i obrazovanjem, stabilnošću i sigurnošću svoje obitelji ili biznisa, za životom bez korupcije, za tim da odgajaju svoju djecu u okruženju koje nije zagađeno niti zagađuje njihov um. Žele da uživaju u svom etničkom, vjerskom, kulturnom i građanskom identitetu, bez obzira na to gdje žive, i da taj identitet ne bude prepreka pri zapošljavanju ili u javnom, društvenom i političkom životu. Oni žele standarde EU i članstvo u EU.
Zapadni Balkan sveukupno doživljava ekonomski rast bez presedana, ali BiH zaostaje i nije pripremljena da iskoristi prednosti regionalne ekonomske integracije. Pokušaji da se vrate nadležnosti nad lijekovima, oružanim snagama, PDV-om ili drugim centraliziranim funkcijama stvaraju nestabilnost i vraćaju BiH unazad. Građani RS mogu izgubiti više nego ikad. Jesu li sve brige koje su artikulirale stranke iz RS neopravdane? Ne, nisu same po sebi. Nedostatak zakona o imovini na državnoj razini stvara neizvjesnosti koje će i dalje sprječavati punu zaštitu i funkcionalno korištenje javnog zemljišta od strane entiteta. Odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da iskoristi takozvane Bonske ovlasti i kriminalizira negiranje genocida nije vezano za kolektivnu krivnju ili napad na RS, već za dostojanstvo svih žrtava. Parlament BiH je mjesto za raspravu o takvim pitanjima. Umjesto poduzimanja jednostranih mjera koje doprinose destabilizaciji zemlje, fokus bi trebao biti na pomirenju, izgradnji povjerenja i poštovanja među zajednicama. Što se tiče Ureda visokog predstavnika (OHR), ostaje stav Europske unije da je cilj da se nadzor preko odgovornih institucija preda građanima BiH. Slažemo se po pitanju agende “5+2” kao preduvjeta za zatvaranje OHR-a, ali uvjeti za to još nisu ispunjeni. Trenutne radnje jednostavno odlažu završetak međunarodnog nadzora. Potrebi za njegovim stalnim prisustvom najviše doprinose oni koji najglasnije pozivaju na zatvaranje OHR-a.
Politička rješenja nisu iscrpljena. Mora se izbjeći dalja eskalacija i potreban je pozitivan put naprijed za povratak na konstruktivne procese donošenja odluka u institucijama BiH. Vidjeli smo da kada postoji iskrena politička volja, rukovodstvo BiH može provesti reforme. Trenutno, međutim, BiH ne može iskoristiti svoj puni potencijal zbog nedostatka povjerenja i spremnosti na kompromis koalicijskih “partnera” SDA, SNSD-a, HDZ-a BiH i DF-a, što dovodi do zastoja i nemogućnosti postizanja zdravorazumnih dogovora.
Ustavna i izborna reforma je stoga hitan prioritet. To je ključna mjera za izgradnju povjerenja i prevenciju izborne prevare. Ustavna reforma ima za cilj uklanjanje diskriminacije iz Ustava BiH kroz punu implementaciju odluka Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Ovo uključuje izmjene i dopune Izbornog zakona kako bi se ojačao integritet izbora. Ne radi se o uklanjanju koncepta konstitutivnih naroda ili njihovih prava, već o osiguravanju prava za sve na način da se očuva teritorijalna struktura BiH. EU radi na olakšavanju ovih razgovora zajedno sa Sjedinjenim Državama. Naši stručni timovi, predvođeni visokim dužnosnicima Angelinom Eichhorst i Mattom Palmerom, zajedno s našim veleposlanicima, omogućavaju politički dijalog kako bi se istražile opcije u skladu sa standardima koje bi imale potrebnu podršku u parlamentu. Naši visoki dužnosnici trenutno su ponovo u BiH kako bi intenzivno radili sa liderima na terenu. U sklopu ovog procesa nastojimo unaprijediti funkcionalnost upravljanja, posebno u Federaciji BiH. Promjene koje utječu na izbore moraju se donijeti mnogo prije izbora 2022. godine.
EU će u potpunosti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a vojna operacija EU na terenu, EUFOR ALTHEA, nastavit će ispunjavati svoj osnovni mandat održavanja sigurnog okruženja za sve građane BiH i implementacije civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma. Bolja budućnost za sve u BiH zahtijeva izgradnju, a ne rušenje. Politika straha je gubitnička strategija. Vrijeme je da se vratimo za stol, da lideri oba entiteta nađu konsenzus i rješenja za bolju budućnost svih građana u BiH.”
Vrisak.info
