Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, u intervjuu za Večernji list, istaknuo je kako nije dobro što Hrvati u BiH nemaju svoj entitet, prenosi HMS.
– Radi se o određenom obliku “naknadne pameti” koja jako dobro zna kojoj se publici obraća. Budite uvjereni da bivši slovenski predsjednik istu ili sličnu izjavnu nipošto ne bi dao sarajevskim medijima, rekao je doc. dr Dražen Barbarić, politolog sa Sveučilišta u Mostaru, koji je za Hrvatski Medijski Servis komentirao Kučanovu izjavu.
Barbarić je mišljenja da ljudi izvana našu situaciju promatraju s određenom dozom distanciranosti.
“Njegova izjava će se prihvatiti sa zadovoljstvom kao objektivna u hrvatskom korpusu, dok će se u potpunosti ignorirati ili smatrati zlonamjernom u bošnjačkom ili kvazigrađanskom korpusu”, rekao je Barbarić za HMS.
Ustavno-teritorijalna rekompozicija nije ostvariva
Upitan je li trenutno moguće napraviti ustavno-teritorijalnu arhitekturu kako bi svi narodi u BiH bili ravnopravni Barbarić kaže da to trenutno nije ostvarivo.
-Mogućnost izvedbe ustavno-teritorijalne rekompozicije BiH uvijek ovisi konstelaciji i spremnosti dominantnih aktera da se usuglase oko ključnih pitanja bosanskohercegovačke državnosti uz nepristranu pomoć međunarodne zajednice. U ovom trenutku niti jedan od navedenih elemenata nije ostvariv, rekao je Barbarić koji je i pročelnik studija politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Nijedno nacionalno pitanje nije lišeno teritorijalne komponente
Kučan tvrdi da entitet ne mora biti vezan za teritorij. Upitan smatra li da je moguće stvoriti hrvatski entitet (pa i bošnjački i srpski) na principu neteritorijalne autonomije, Barbarić kaže da takve elemente političkog sustava već imamo, ali da nudi nevjerojatne mogućnosti zloupotrebe.
-Neteritorijalna autonomija podrazumijeva konsocijacijske elemente političkoga sustava kakav trenutno već imamo, ali i svjedočimo njegovoj neefikasnosti te nevjerojatnim mogućnostima zloupotrebe. Ne postoji niti jedno “nacionalno pitanje” kroz modernu povijest, a da nije uključivalo i teritorijalnu komponentu, rekao je Barbarić dodavši:
“Zapravo, u zapadnim multinacionalnim državama različiti elementi neteritorijalne autonomije služe kao nadgradnja i mogućnost zaštite različitih oblika teritorijalne autonomije. Ukoliko je mogućnost stvaranja izbalansirane teritorijalne autonomije u ovom trenutku neizvediva, onda bi se od svaku cijenu trebalo poraditi na efikasnim i pravednim mehanizmima neteritorijalne konsocijacijske autonomije”, istaknuo je Barbarić.
Problematičan “navijački odnos” međunarodnih aktera
Prvi slovenski predsjednik naglasio je da dosta problema u BiH generira neupućenost međunarodnih predstavnika u povijesna događanja u BiH. Odgovarajući na pitanje bi li na BiH afirmativno djelovalo kada bi, recimo, visoki predstavnik dolazio iz Belgije ili neke slične države koja ima dobro uređenu zaštitu kolektivnih prava Barbarić kaže da bi to mogla biti relaksirajuća okolnost.
-To bi zaista mogla biti olakotna ili relaksirajuća okolnost kada bi iskustvo suživota u multinacionalnoj državi unaprijed sa sobom nosili predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Njihova empatičnost i razumijevanje kompleksnosti situacije proporcionalno bi porasla, a legitimnost njihova djelovanja poprimila zadovoljavajuću formu, kaže Barbarić.
Sugovornik HMS-a problematizirao je ulogu međunarodnih predstavnika u BiH kazavši da oni svojim “navijačkim odnosom” postaju produžena ruka domaćih političkih silnica.
-U postojećoj situaciji “navijački odnos” međunarodnih aktera primorava domaće političke subjekte na međusobno nadmetanje za privrženost i potporu međunarodnih subjekata. Time oni postaju produžena ruka domaćih političkih silnica, a iskačući iz matrice neutralnosti njihovo djelovanje postaje krajnje suspektno i kontraproduktivno, rekao je Barbarić.
O radikalizaciji tek nakon resocijalizacije
Upitan vidi li radikalizaciju muslimana kao uteg za budućnost BiH, Barbarić kaže da će se o tome moći suditi tek nakon što bivši borci ISIL-a prođu tretman resocijalizacije.
“O tome treba suditi tek nakon procesa resocijalizacije i inkluzije bivših terorista ISIL-a, pogotovo žena i djece povratnika. Dakle, pitanje je hoće li bosanskohercegovačko društvo njihov primjer protumačiti kao opomenjujući simptom tinjajućih silnica koje mogu prouzročiti da naši sugrađani postanu sastavnim dijelom najpaklenijega projekta u 21. stoljeću ili pasivno, ili ne daj Bože aktivno, promatrati spomenute silnice negirajući prijeteću realnost”, napomenuo je Barbarić.
Vrisak.info
