Francuski predsjednik Emmanuel Macron doveo je nedavno u pitanje učinkovitost NATO-a, povukao kočnicu kada je riječ o proširenju EU-a i pozvao na nove “strateške odnose” s Rusijom.
Puno zemalja ima razloga s pozornošću pratiti njegova diplomatska nastojanja da “protrese” stvari, ali malo će ih tako snažno doživjeti njegove riječi kao Srbija.
Bilo kakvo povlačenje Europe ili NATO-a moglo bi otvoriti put Rusiji da popuni prazninu, imajući u vidu bliske političke, vojne i gospodarske odnose koje Moskva ima s tom partnerskom, slavenskom i pravoslavnom zemljom.
To bi mogao biti razlog za zabrinutost čelnicima NATO-a, koji se sastaju u Velikoj Britaniji idući tjedan kako bi razgovarali o budućnosti Saveza, budući da se Balkan, kao i Baltik, može promatrati kao štit od širenja utjecaja Moskve.
“NATO radi na promicanju stabilnosti, sigurnosti i suradnje na zapadnom Balkanu”, rekao je dužnosnik NATO-a. “Bilo kakvo vanjsko miješanje u domaće demokratske procese je neprihvatljivo. Pozivamo Rusiju da postupa na jednak način.”
Nedavni primjer navodnog stranog miješanja dokazi su koje su otkrile srbijanske tajne službe da su ruski špijuni imali kontakte s bivšim pripadnicima srbijanske vojske, piše Hina.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je to izvješće i nazvalo ga “provokacijom”, dok je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao da to neće naštetiti odnosima između dviju zemalja i dodao kako je siguran da ruski predsjednik Vladimir Putin “o tome nije bio obaviješten”.
Izvan NATO-a
Zvona na uzbunu oglašena su sredinom listopada kada je Macron odbio dati suglasnost da se s Albanijom i Sjevernom Makedonijom otvore pregovore o pristupanju Europskoj uniji.
Macron je sve rezerviraniji prema proširenju EU-a, tvrdeći da 28 država članica prvo treba razmisliti o tome da se Unija u zadnjih 15 godina gotovo udvostručila, procijeniti utjecaj predstojećeg odlaska Ujedinjenog Kraljevstva i preispitati kriterije koje primjenjuje za one koji žele ući u Uniju.
Premda je Srbija već započela pristupne pregovore, sada osjeća hladnu pljusku Macronova odbijanja da otvori vrata drugima koji na njih kucaju.
Istodobno, dok su gotovo sve okolne zemlje ušle ili su na pragu ulaska u NATO, Srbija je još izvan njega i predana je neutralnosti, budući da su još živa sjećanja na NATO-ova bombardiranja njezina teritorija tijekom rata s Kosovom 1999.
Sudjeluje ipak u NATO-ovu Partnerstvu za mir i NATO-ovim vježbama, ali njezina vojska ima veze s Rusijom i Moskva joj osigurava tehnologiju i pokroviteljstvo, poslavši nedavno u Srbiju svoj proturaketni sustav S-400 radi vježbe. Rusija joj također redovito prodaje borbene zrakoplove, projektile zemlja-zrak i drugo oružje.
Važnost plinovoda
EU smatra da veći problem uzrokuje slaba vladavina prava u Srbiji, ističu analitičari.
“EU ne zabrinjava toliko Rusija koliko okolnosti koje omogućuju Rusiji da ima utjecaja – izostanak vladavine prava, izostanak odgovornosti, oligarhijsko preuzimanje države i korupcija”, rekao je Dimitar Bechev iz Atlantskog vijeća, stručnjak za ruski utjecaj u regiji.
“To su lokalni fenomeni, ali Rusija zna kako djelovati u takvom okruženju i to je osnažuje.”
U zadnjoj ocjeni srbijanskog napretka u ispunjavaju kriterija za ulazak u EU, Bruxelles je istaknuo da je zabrinut zbog korupcije i propusta Beograda da se svrsta uz EU kada je riječ o sankcijama nametnutim Rusiji.
Iako Moskva nema novca koliko Kina ili Europska unija za trošenje ili ulaganja u regiju, ipak ima značajan utjecaj.
Turski tok, plinovod koji će dovoditi ruski plin u Europu zaobilazeći Ukrajinu, trebao bi prolaziti preko Bugarske i Srbije sve do Mađarske i dalje do Njemačke, Austrije i drugih zemalja.
Srbija je zbog toga ključna karika u europskoj energetskoj mreži, poput uloge koju je Ukrajina imala u slanju plina u EU prije nego se razišla s Moskvom.
Milan Karagaca, bivši vojni diplomat i član beogradskog Centra za vanjsku politiku, ne misli da Rusija ima velike planove da iskoristi Srbiju strateški, ali vidi je “kao pijuna u velikoj igri sa Zapadom”.
Balansiranje
Zadaća Srbije je da sačuva dobre odnose s Moskvom, uvjeri Bruxelles da čini što treba da bi postala članicom Europske unije i izbjegne otuđenje od NATO-a.
Neimenovani vladin dužnosnik rekao je da Srbija namjerava i dalje balansirati između Rusije i Zapada.
“Nijedna zemlja niti međunarodno tijelo ne može tvrditi da nas ima u svojoj sferi utjecaja”, rekao je.
Kakav god bio ishod, Srbiji prijeti rizik da naposljetku bude mali dio šire geopolitičke igre koja se ubrzala otkako je Macron ukorio NATO i doveo u pitanje sposobnosti Europe.
“Ako se Zapad povuče iz regije, tada Rusija ima puno prilika da iskoristi situaciju”, rekao je Bechev.
S druge strane, ako Srbija ne uđe u EU, Bechev kaže da bi mogla postati poput Cipra ili Mađarske, dvije države članice Unije koje imaju bliske odnose s Moskvom.
“Srbija će biti slaba ili proruska ako završi u EU-u, što i nije loš ishod za Rusiju”, rekao je.
Vrisak.info
