Nekoliko novih modela i mogućih rješenja oko izbora članova Predsjedništva BiH pojavilo se u završnici razgovora koji su okončani jučer. Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a kaže da postoji vrlo jednostavna mogućnost koja bi riješila sva pitanja, piše Večernji list BiH.
– Uz konstitutivne narode u Ustavu BiH vežemo i dodatak – predstavnik onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. Primjera radi, na listi za Predsjedništvo BiH iz FBiH gdje će biti hrvatski član Predsjedništva. Do sada je pisalo tako pa su bila imena. Predlažemo da bude hrvatski član Predsjedništva BiH i onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. Otvorili smo vrata da svi budu birani i da mogu biti kandidirani – istaknuo je. Jedna od ideja je i elektorski model.
Rješava “Sejdić i Finci”
Uz potporu Izaslanstva EU-a u Sarajevu političari iz triju naroda trebali bi pokušati usuglasiti rješenje do 7. prosinca, nakon čega bi uslijedio novi krug razgovora s posebnim izaslanikom State Departmenta za izbornu reformu Matthewom Palmerom i direktoricom za Europu i Aziju u Europskoj službi za vanjsko djelovanje Angelinom Eichhorst. Prema jednom od prijedloga elektora koji je ranije bio u optjecaju, elektorski model izbora članova Predsjedništva BiH predstavlja svojevrsnu presliku američkog modela biranja predsjednika, zbog čega je i sam američki posrednik za reformu Matthew Palmer u nekoliko navrata replicirao probošnjačkim strankama kako nije riječ ni o kakvoj diskriminaciji. Suština je da bi izbor članova Predsjedništva bio doslovno kombinacija izravnog i posrednog uz dodjelu određenih pondera odnosno vrijednosti.
Prema ranije razrađivanom modelu, u FBiH bi se članovi Predsjedništva, hrvatski i bošnjački, birali s područja 11 izbornih jedinica, odnosno deset županija i opcionalno Distrikta Brčko. Po tom bi svaka izborna jedinica davala onoliko elektorskih glasova koliko po postocima ima pripadnika određenog naroda u toj izbornoj jedinici od ukupnog broja tog naroda na teritoriju FBiH i Distrikta Brčko po zadnjem popisu pučanstva. Elektorski glasovi dijele se sukladno postotku određenoga naroda u pojedinim županijama/izbornim jedinicama. Pobjednik postaje kandidat koji dobije natpolovičnu većinu ukupnog broja elektorskih glasova.
Predviđena je i mogućnost da nijedan od kandidata nema većinu elektorskih glasova. Tada se pobjednik od dvaju kandidata iz određenog naroda bira u određenom klubu Doma naroda FBiH. Moguće je da se čak odlučuje o trojici kandidata u Domu naroda ako dvojica drugoplasiranih imaju jednak broj glasova.
Konačni pak pobjednik, odnosno član Predsjedništva BiH postao bi onaj koji u Domu naroda dobije natpolovičnu potporu kluba naroda. Ovaj je model moguće prilagoditi tako da ispunjava i presudu “Sejdić i Finci” tako da se svima omogući kandidiranje na izborima pa uopće nije bitno jesu li kandidati Hrvati ili Bošnjaci. Predstavnici bošnjačkih stranaka, očekivano, nisu bili sretni ni ovim prijedlogom, a što sugerira da ne žele nikakav dogovor.
Hrvati i “patrioti”
– S bošnjačke strane ne postoji želja za rješenjem, dogovorom, za provedbom presude Ustavnog suda BiH – ocijenio je čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović. Praktično je to potvdio bošnjački čelnik Bakir Izetbegović koji je nastavio sa svojim teorijama tražeći razlog da se sporazum ne postigne. Ovoga puta u pitanju je Inzkov zakon.
– Mislim da je time (Čović) smanjio šansu da se brzo postignu dogovori. Kazao sam mu to. “Uporno vas pozivam da ne radite stvari koje provociraju bošnjačke glasače, bošnjački narod. Da ste umjesto toga kazali da će Hrvati zajedno s ostalim patriotima braniti ovu zemlju, jako bi se povećale šanse da se postigne sporazum”. Ovako su te šanse degradirane – rekao je Izetbegović.
Vrisak.info
