Dok vrgorskim gradskim čelnicima tijekom cijele godine ispadaju “bomboni iz usta” od pustih inicijativa i projekata, svaki početak nove školske godine duboko ih demantira. Temeljni zadatak svake vlasti trebao bi biti opstanak stanovništva, odnosno demografija. Nažalost, Tinov grad iz godine u godinu po tom pitanju pada na ispitu, a to je posebno vidljivo posljednje desetljeće i pol, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, u tom je razdoblju zatvoreno šest područnih škola – počevši od Dugih Njiva, Mijaca, Zavojana, do Oraha, Ravče i Stilja – a sad se tom društvu pridružila i škola u Velikom Prologu. Ukupan broj učenika pao je sa 706 na 413. Uoči početka nove školske godine kratko su razgovarali s Krešimirom Kuranom, ravnateljem OŠ “Vrgorac”, koji nije donio dašak optimizma da će se nešto uskoro promijeniti.
Naprotiv, izgubili su 11 učenika u odnosu na prošlu školsku godinu.
– Mislim da ćemo ovu školsku godinu početi s 413 učenika, od prvog do osmog razreda. Prošle godine imali smo 424 učenika. Nažalost, zatvorena je još jedna područna škola, ona u Velikom Prologu. Malo sam zavirio u arhivu: u tom je selu škola postojala od 1903. godine, samo je mijenjala nekoliko lokacija. Današnja zgrada, u kojoj se nastava nekad odvijala do osmog razreda, izgrađena je 1972. godine – kazao je ravnatelj Kuran i iznio svoje mišljenje o opstanku četiriju područnih škola koje još uvijek egzistiraju.
– U Dusini imamo 27 učenika u četiri razreda, u Podprologu šest učenika, u Umčanima pet, a u Kokorićima četvero djece. Imamo dvoje novih prvašića u Umčanima te po jednog učenika u svakom razredu u Kokorićima, što je malo nezgodno za učiteljicu. Vidjet ćemo, nadam se da će se ove područne škole održati još neko vrijeme – dodao je ravnatelj vrgorske osmoljetke.
Gledajući tablicu broja učenika od petog do osmog razreda, to više nisu razredi s 25 do 30 učenika kao nekad, nego broje od 17 do 20 učenika.
Razlozi su jasni
Brdsko-planinska sela u Vrgorskoj krajini doslovno su pred izumiranjem; u nekim od njih dijete nije rođeno više od dva i pol desetljeća, kao, na primjer, u Mijacima i Poljicima. Niz je tu problema – od borbe za preživljavanje i nedostatka osnovnih uvjeta za život do potpunog političkog zanemarivanja, od bivših jugoslavenskih struktura pa sve do svih gradskih vlasti od stvaranja samostalne i suverene Hrvatske. Teško je očekivati da će se ti trendovi preokrenuti u pojedinim selima, no zabrinjava činjenica da pomalo nestaju i ona sela uz plodna polja.
Zatvaranju škola, posebno onih uz granicu RH i BiH, kao i padu broja učenika u centralnoj školi, dobrim su dijelom kumovale i velike policijske akcije uoči lokalnih izbora u Vrgorcu 2015. i 2016. godine s ciljem sređivanja popisa birača, koje su predvodili tadašnji ministri unutarnjih poslova Vlaho Orepić i Ranko Ostojić. Tada je dio ljudi iz Hercegovine povukao svoju djecu sa školovanja iz ovoga gradića ispod Matokita, piše Slobodna Dalmacija.
Naravno, kada dođe do tako velikog pada broja učenika, pojavljuju se i tehnološki viškovi u prosvjeti. Ove godine do toga nije došlo jer su Splitsko-dalmatinska županija i nadležno Ministarstvo izišli u susret školi te dopustili “cijepanje” razreda u Dusini, prenosi Večernji list.
Mijenja se slika kraja
Vrgorac prije deset godina i danas nije isto mjesto. Da se razumijemo, nije Tinov grad nešto posebno napredovao, nego su se na ulicama pojavili novi stanovnici. Susreću se ljudi iz svih krajeva svijeta, posebno iz Nepala, Indije i Filipina, koji su ovamo došli trbuhom za kruhom.
Prema statistici koju je prije dvije godine dostavila PU splitsko-dalmatinska, od 2020. godine do listopada 2024. godine izdano je 345 boravišnih i radnih dozvola za strane radnike. Je li se taj trend nastavio, znat ćemo uskoro, kada nam Policijska uprava dostavi podatke za posljednje dvije godine.
Na vrgorskim se ulicama dosta toga može primijetiti običnim pogledom, osobito ako šetate. Kakva će biti budućnost ovog mjesta za deset godina? To je pitanje za lokalne političare, koji su više okrenuti sebi nego opstanku naroda i života u ovom kraju. A narod koji šuti i sve to gleda snosi dio odgovornosti.
Vrisak.info
