Sistematski pregledi učenika osnovnih škola sve češće upućuju na to da sve mlađe osobe imaju probleme s kralježnicom i stopalima. Prema provedenom istraživanju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, trećina učenika ima potencijalni problem s leđima i stopalima. Sistematski pregledi koje prolaze budući prvašići svake godine pokazuju sve alarmantnije stanje. Zapaža se veći broj djece sa smetnjama vida, gojazne djece, kao i značajan broj djece s govornim manama i usporenim psihičkim razvojem.
Obitelj ključ svega
Sistematski pregledi pokazuju kako su djeca nedovoljno fizički aktivna, što dovodi do niza problema s kralježnicom, a u kombinaciji s nepravilnom prehranom i do pretilosti. Već je godinama prisutan i “ekranizam”. Naime, djeca već od prve godine previše vremena provode pred različitim ekranima, što uzima danak i ostavlja posljedice. No, ove godine stručnjaci su uočili i novi problem. Naime, nakon pregleda 260 budućih prvašića, liječnicima i profesionalcima iz drugih oblasti u dobojskom Domu zdravlja nešto je zapelo za oko, zbog čega bi se njihovi roditelji trebali zamisliti. – Kad djeca dođu kod terapeuta, bez obzira na to koliko smo mi njima nepoznate osobe, nepoznat je i pedijatar, nepoznat je i stomatolog, nekako su hladna. Preko puta nepoznate osobe, ako sjedneš, mi smo uvijek i nasmijani te postavljamo neka pitanja koja su iz svakodnevice, npr. koliko imaju godina, znaju li u koju školu će ići, koga imaju kod kuće, djeca nemaju taj osmijeh koji očekujete od petogodišnjaka ili šestogodišnjaka, da su vedra, pa na kraju krajeva i ako su primila cjepivo da su tužna i da kažu kako ih boli – kazala je za Nezavisne Mira Cvijanović, logopedica u Timu za djecu i mlade Centra za zaštitu mentalnog zdravlja. Dodaje kako izostaju te emocije kod budućih prvašića. – Nekako to izostaje. Ne kažem da je kod sve djece tako, ali u većini slučajeva jest, tako da se zapitamo što će biti s tim generacijama u vrijeme puberteta i kasnijeg odrastanja te roditeljstva na kraju krajeva. Mislim da i govor i emocije uglavnom idu iz obitelji. Obitelj nam je ključ i osnova svega, na tome treba raditi – navodi Cvijanović. Najčešća odstupanja koja su primijetili su poremećaji oštrine vida, zatim ravna stopala i poremećaj razvoja govora. To je takozvani “ekranizam”, odnosno tzv. digitalna dadilja jer djeca mnogo vremena, nažalost, provode ispred ekrana. Ekrani su zaslužni za poremećaj oštrine vida i, naravno, poremećaj razvoja govora. – To su neki novi poremećaji koje nove generacije imaju te, nažalost, to ima tendenciju rasta – kažu pedijatri.
Rezultati screeninga
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je četiri posljednja mjeseca protekle godine provodio screening preglede u cilju ranog otkrivanja poremećaja vida, sluha, lokomotornog sustava (LMS), kao i antropometrijska mjerenja u osnovnim školama u ZDŽ-u. Rezultati su poražavajući. Vid je pregledan kod 1918, sluh kod 2020, a funkcioniranje lokomotornog sustava kod 2207 učenika 2. razreda. Što se tiče postotka onih koji su upućeni na daljnju dijagnostičku obradu, među učenicima drugih razreda zbog vida je njih 7,8%, dok je 5,1% učenika već bilo pod nekom liječničkom terapijom ili intervencijom (naočale, leće). Sa sluhom su detektirani problemi kod 2,4%, a s lokomotornim sustavom određene nedosljednosti ima čak 35,2% djece. Čak je 542 djece upućeno na daljnju dijagnostiku zbog stopala, 214 zbog kralježničkog stupa, a 38 zbog prsnog koša. U drugom razredu kod gotovo 600 učenika zabilježena je prekomjerna težina ili pretilost, a kod gotovo 100 učenika pothranjenost. U 6. razredima pregledan je lokomotorni sustav kod 1410 učenika, a svaki treći (33,3%) proslijeđen je specijalistima na daljnje pretrage. Kod više od 520 djece zabilježena je gojaznost ili prekomjerna težina s jedne ili pothranjenost s druge strane. Među učenicima 8. razreda pregledima vida je kod njih 5,4% otkriven problem zbog kojeg su upućeni na daljnju dijagnostičku obradu, dok je čak 9% već ranije tretirano liječničkim intervencijama. Sa sluhom 1,3% pregledanih učenika ima određene probleme. Više od 660 učenika ima prekomjernu težinu, gojaznost ili pothranjenost, piše Večernji list BiH.
Vrisak.info
