UNIVAC (skraćenica od Universal Automatic Computer) bio je prvo komercijalno dostupno računalo u Sjedinjenim Američkim Državama, obilježavajući početak industrijske primjene računalne tehnologije.
Predstavljen 1951. godine, ovaj sustav označio je prijelaz s akademskih i vojnih istraživanja na praktičnu poslovnu upotrebu.
Prvu verziju računala, UNIVAC I, osmislili su John Presper Eckert i John Mauchly, pioniri računarstva i tvorci ranijeg ENIAC-a. Njihova tvrtka, Eckert-Mauchly Computer Corporation (EMCC), započela je razvoj UNIVAC-a tijekom 1940-ih. Međutim, 1950. godine tvrtku je preuzeo Remington Rand, koji je dovršio projekt.
Prvi primjerak isporučen je Uredu za popis stanovništva SAD-a 31. ožujka 1951., dok je službeno pušten u rad 14. lipnja iste godine. Time je započela era komercijalne primjene računala.
UNIVAC I bio je golem – težio je oko 13 tona, zauzimao površinu od 35,5 m² i sadržavao 5.200 vakuumskih cijevi. Kao primarni medij za pohranu koristio je magnetske trake, a mogao je obraditi oko 1.000 operacija u sekundi, što je za tadašnje vrijeme bilo revolucionarno.
Praktična primjena i značaj
UNIVAC je bio konstruiran za obradu velikih količina podataka, prvenstveno za administrativne i poslovne svrhe. Prvi put se koristio za analizu podataka popisa stanovništva 1950. godine, zamjenjujući dotadašnje sporije mehaničke tabulatore, prenosi Index.
Dok je ENIAC bio fokusiran na vojne izračune, UNIVAC je bio usmjeren na civilne potrebe, poput statističke obrade i poslovnih analiza. Posebnu medijsku pažnju stekao je tijekom američkih predsjedničkih izbora 1952., kada je, unatoč skepticizmu analitičara, precizno predvidio pobjedu Dwighta D. Eisenhowera na temelju ranih rezultata.
Ovo predviđanje, prikazano na CBS-u, potvrdilo je potencijal računala kao moćnog analitičkog alata budućnosti.
Tehničke specifikacije
Memorija: Koristio je živine cijevi za pohranu podataka, kapaciteta 1.000 riječi (po 12 znakova).
Ulaz/izlaz: Podaci su se unosili tipkovnicom ili magnetskim trakama, a izlaz je bio ispisan na pisaču ili ponovno pohranjen na trake.
Brzina: Osnovne operacije, poput zbrajanja, izvodio je u približno 120 mikrosekundi.
Nasljeđe i utjecaj
Ukupno je proizvedeno 46 primjeraka UNIVAC-a I, a koristili su ga vladine agencije, korporacije i sveučilišta.
Njegov uspjeh omogućio je Remington Randu da postane ozbiljan konkurent IBM-u, koji je kasnije preuzeo dominaciju na tržištu. UNIVAC je postavio temelje za buduće računalne sustave, uključujući usvajanje binarnog koda i vanjske pohrane podataka.
Prvi UNIVAC koštao je oko milijun dolara (što bi danas iznosilo nekoliko desetaka milijuna), a njegovo održavanje bilo je zahtjevno zbog osjetljivih vakuumskih cijevi. Unatoč tome, ostaje simbol prijelaza računarstva iz eksperimentalne faze u široku komercijalnu primjenu, otvarajući put digitalnoj revoluciji koja je uslijedila.
Vrisak.info
